U svom dokumentarnom filmu pod nazivom “Charlie Chaplin. Čovjek svijeta”, sestre Carmen i Dolores Chaplin istražuju romsko porijeklo svog djeda. Neke od prvih isječaka iz filma predstavili su prošle sedmice na BCN Film Festu u Barseloni.
Kao autori i producenti dokumentarnog filma, porodica Chaplin se odlučila na ovakav poduhvat po prvi put. Naglašavaju da dokumentarac “radikalno reinterpretira Chaplinova djela iz perspektive Roma i da kroz taj objektiv istražuje i ide u dubinu na teme poput progona romskog naroda“.
Dokumenarac, sa fokusom na romske korijene filmske legende Charli Chaplina, okolnosti njegovog rođenja i razdoblja djetinstva, te kako je romska kultura uticala na njegovu umjetnost. Film, nadasve nudi jedinstven pogled na Chaplinov život i filmove, ali i veliča romsku kulturu, tradiciju i jezik.
Iako mnogi nisu svjesni njegovog porijekla, sam Chaplin u svojoj autobiografiji nije krio činjenicu da su njegovi roditelji romskog porijekla. Detalji tačnog rođenja dugo nisu bili jasni, sve dok nije preminuo 1977. godine. Nakon njegove smrti bližnja porodica je došla do dokumenta u kojoj se navodi i opisuje noć Chaplinovog rođenja, u romskom kampu u parku Black Patch, Smetwick u centralnoj zapadnoj Engleskoj.
Ovaj dokument je otkrila Chaplinova kći Victoria, a njezin brat Michael se na to osvrnuo na sljedeći način: Moj otac je primio hiljade pisama iz cijelog svijeta. Zašto bi baš ovo zadržao, a da mu to nije značilo mnogo?
“Bio je vrlo dobro svjestan svojih romskih korijena i to je podjelio sa mojim ocem i svojom drugom djecom.. Bilo je to nešto na što je bio ponosan, ali je previdjeno”, rekla je unuka Carmen Chaplin za časopis Variety na filmskom festivalu u San Sebastianu 2019. godine. gdje su sestre najavile projekat snimanja dokumentarca.
Obje sestre priznaju da je ideja za snimanje dokumentarnog filma proizašla iz “djedove strasti da pronađe svoje romske korijene”, koju je predao njihovom ocu Michaelu Chaplinu. Iako je Michael “otišao od kuće u dobi od 16 godina, čitav je život održavao duboka osjećanja prema ocu”.
“Djed je rođen u viktorijanskom dobu, dok je moj otac odrastao u atmosferi šezdesetih. Međutim, uprkos razlikama u njihovom obrazovanju, dijelili su interes za traženjem svog romskog porijekla. Bilo je zarazno”, podsjeća Dolores Chaplin, objašnjavajući da “dokumentarac istražuje romske korijene Chaplina kroz Michaelovo svjedočenje, što je ono što stvara objedinjujuću priču filma”.
Ostala braća i sestre Michaela Chaplina, djeca Charlia Chaplina, također će govoriti u filmu, koji će sadržati nikad objavljene fotografije iz porodične arhive, kao i neke reinterpretacije Chaplinovih djela. Unuka Carmen, koja je koautorica scenarija i režije, vjeruje da romski korijeni njezinog djeda, zajedno s drugim faktorima, objašnjavaju osjećaj identiteta Charlieja Chaplina i stvaranje njegovog najpoznatijeg lika, Malog skitnice, kao i njegov otpor Hitleru: “Ako Romima kažete da je Charlie bio Rom, oni odgovaraju” očigledno. Oni to prepoznaju u njegovom smislu za humor, načinu na koji priča priču, tragikomediji u svojim filmovima i muzici.”
Govoreći na festivalu u Barseloni, Carmen je također rekla da je njezin djed jedan od genija kinematografije koji je bio tamo kad je ona počela i obogatio je mnogim pristupima režiji i dramaturgiji, izražajnim i tehničkim resursima, na primjer, specijalnim efektima i da je njegov način pričanja priča bio ogroman doprinos filmu.
Prema riječima njene sestre Dolores, Charlie Chaplin nadahnuo je mnoge umjetnike i njegovi filmovi nikad ne stare, jer ostaju prilično moderni i bezvremenski, što dokazuju reakcije publike koja se danas smije i plače gledajući filmove poput “Modernih vremena” ili “Klinac” “.
Jasan primjer da su njegovi klasici bezvremeni, prema Dolores, je završni govor Velikog diktatora , jedna od najtraženijih scena koju autori dokumentarca uključuju u svoje filmove.
“Filmovi Charlieja Chaplina trenutno su nešto što okuplja ljude u trenutku kada u svijetu prevladavaju separatizam i nacionalizam. Oni su tihi, nečujni, ali govore kroz emocije i humor koji su univerzalni”, rekla je Carmen.
(Tekst i ilustracija preuzeti sa prijateljskog portala romea.cz)