Enisa Beganović: Mladi moraju više da se aktiviraju i doprinesu razvoju

Kako smo najavili u prvom tekstu, portal Udar će u narednih nekoliko mjeseci objavljivati serijal tekstova i kratkih intervjua sa mladim Romima i Romkinjama iz Bosne i Hercegovine, koji pripadaju novoj generaciji sa nekim novim željama, planovima i vizijom

624
Enisa Beganović (Foto: privatna arhiva)

Kako smo najavili u prvom tekstu, portal Udar će u narednih nekoliko mjeseci objavljivati serijal tekstova i kratkih intervjua sa mladim Romima i Romkinjama iz Bosne i Hercegovine, koji pripadaju novoj generaciji sa nekim novim željama, planovima i vizijom.

 U drugom našem drugom tekstu, upoznajte mladu Enisu Beganović, studentica IV godine Medicinskog fakulteta u Tuzli. Enisa je prethodno završila Srednju medicinsku školu i diplomirala odličnim uspjehom. U slobodno vrijeme volontira u UŽR „Bolja budućnost“, vršnjačka je edukatorica, a u budućnosti, sebe vidi u Bosni i Hercegovini.  

Zašto si odabrala Medicinski fakultet?

-Još od srednje škole sam znala sam da ću biti ljekarka. Sama ljubav prema ljudima, iskrena i topla riječ meni mnogo znače, te sam istu i htjela prenjeti drugima.

Da bi bio ljekar prije svega moraš biti čovjek. Čovjek koji će razumjeti drugog. Sve svoje vještine razvijala sam tokom raznih projekata u medicinskoj školi, humanitarnim akcijama, tako da mi je to itekako pomoglo.

Sada, kao studentica medicine, mogu reći da treba puno ulagati u sebe, a tu uvijek ima posla. Treba dosta odricanja, jer je fakultet težak, ali osjećaj da ću možda baš ja sutra biti nečiji heroj, daje snagu za svaki korak naprijed.

Ko je tvoja najveća podrška?

-Moja najveća podrška su moji najbliži koji su uvijek bili tu uz mene i bez kojih sigurno ne bih uspjela.

Šta radite u slobodno vrijeme?

-U slobodno vrijeme volontiram u UŽR“ Bolja budućnost“ Tuzla i to još od srednjoškolskih dana. Na osnovu svog znanja kojeg sam stekla na raznim seminarima, ove godine sam postala vršnjačka edukatorica. Održala sam nekoliko radionica na teme Rod i spol, Budi muškoEtiketiranje, Rodno zasnovano nasilje.

-Naše društvo je općenito takvo da ima skolonost da etiketira druge ljude i formira rodna (društvena) pravila. Zbog toga su ove radionice bile od velikog značaja za omladinu, da bi mogli razumjeti kako individualni i kolektivni stavovi, društvene norme i ponašanja oblikuju i izazivaju nasilje, naročito nad ženama i djevojkama. Utvrđeno je da su društvene norme najvažnija prepreka za okončavanje nasilja nad ženama i djevojkama, jer podržavaju stavove koji tolerišu nasilje.

Svojim vršnjacima bih poručila da nađu način na koji će „razbiti“ rodne norme, kako ih ništa ne bi moglo spriječiti da ostvare svoja prava, žive dostojanstveno i zajedno postignemo svoj puni potencijal.

Da li je volontiranje vrijedno?

-Smatram da je volontiranje itekako vrijedno. Njegova cijena se krije iza svakog volonterskog rada, jer je to najbolji način da radimo na sebi i zalazimo u nove sfere života.

Tokom srednje škole sam bila dosta aktivnija u raznim projektima. Kasnije, kada sam krenula na fakultet moje obaveze su postale veće i imala sam sve manje vremena za volontiranje. Ali, kada čovjek ima cilj u životu i jaku želju da nešto postigne, ništa ga na tom putu ne može spriječiti. Volontiranje pomaže da spoznamo sebe, da shvatimo ko smo i pomaže nam da upoznamo nove ljude, nova mjesta, tradicije, kulture … Zato, volontirajte jer nemate šta izgubiti samo možete biti na dobitku.

Šta mislite o odlasku izvan BiH?

-Stanje u našoj zemlji nije najbolje. Razumijem svoje kolege, koleginice i prijatelje koji su odlučili da traže posao izvan granica BiH, jer ipak se ne može od vazduha živjeti. Nekima je motivacija da što prije završe fakultet i odu odavde. Jeste teška situacija, ali je najlakše odustati, pokupit stvari i otići.

Ja sebe vidim ovdje. Moja je želja da budem ljekar, da se posvetim svom narodu i osnujem svoju porodicu. Mladi moraju više da se aktiviraju i doprinesu razvoju svog okruženja. Moramo da se potrudimo zajedničkim snagama nešto promjeniti.

Da li si zadovoljna politikom koju vode predstavnici Roma, i imali mjesta za mlade?

-Zadovoljna sam dosadašnjim rezultatima rada predstavnika romske nacionalne manjine. Može se itekako uočiti pomak u odnosu na prethodne godine. Svaki korak prema naprijed, vodi ka boljoj budućnosti. Romska populacija u BiH predstavlja najbrojniju nacionalnu manjinu, ali i najugroženiju. Problemi Roma su mnogobrojni, krenuvši od obrazovanja i zapošljavanja, do stambenih i ekonomskih problema. Kada na sve ovo dodamo predrasude i diskriminaciju koja prati Rome, teško je pripadati romskoj zajednici. Romkinje su dvostruko diskriminisane, jer su žene i Romkinje. 

Koliko se mladi trude da se istaknu?

-Na nama mladima je da nastojimo biti što uspješniji u životu, pokazati da vrijedimo. Tako možemo dosta toga uraditi. Na taj način ćemo ukloniti predrasude o romskoj populaciji i postići bolji položaj u društvu. Obrazovanje je ključ uspjeha i rušenja diskriminacijske barijere.

(portal-udar.net)