Nacionalne manjine u BiH žele da unaprijede učenje jezika svojih predaka

993
Karikatura (Pixabay)
Karikatura (Pixabay)

Poražavajuća je činjenica da djeca Romi u našim krajevima, pa i veći broj Roma u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, ne poznaju svoj jezik. Oni ne govore romski i to je stvarno šteta, jer je jezik svakog naroda velikog blago za sve narode, a ne samo za taj narod”, istakla je Rajna Soldat direktorica Osnovne škole u Dubravma kod Gradiške. Osnova škola ”Sveti Sava” u Dubravama poznata je po tome što, osim srpske i bošnjačke djece, nastavu pohađa i veći broj romske djece. Rajna Soldat napomenula je da je prije nekoliko godina u ovoj školi bilo organizovano fakultativno izučavanje romskog jezika, i nastavu su osim djece Roma pohađali i djeca druge nacionalnosti.

”Djeca Roma obogaćuju svojim jezikom, kulturnom i tradicijom ovu sredinu.Trenutno ovu školu pohađa devet učenika romske nacionalnosti, što je znatno smanjen broj u odnosu na prethodne godine. Razlog su uglavnom migracije prema zapadu”, rekla je za portal Udar direktorica Rajna Soldat. Kako je istakla, učenici Romi se ne razlikuju od ostale djece, redovno pohađaju nastavu, dobri su učenici .

”Mi imamo svijetlih primjera da učenici naše škole odlaze dalje na školovanje. Neki od njih su završili srednje škole i sada su zaposleni, a imamo i onih koji su završili fakultete”, kazala je Rajna Soldat naglašavajući neophodnost obrazovanja romske djece ne samo na području Gradiške već i cijele BiH, kao i neophodnost očuvanja izučavanja romskog jezika u sredinama u kojima živi veći broj Roma, kao što je područje Grada Gradiška.

Rajna Soldat (foto: Udar)
Rajna Soldat (foto: Udar)

Svoj doprinos očuvanju romskog jezika i promociji identiteta romskog naroda na svojevsrstan način daje Elvis Mujkić mladi romski aktivista iz Gradiške koji je angažovan na više projekata u cilju poboljšanja položaja Roma u BiH. On je  koreigraf  u Kulturno- umjetničkom društvu ”Dukati”. Smatra da se kroz igru i pjesmu mogu sačivati od zaborava i romski jezik ali i uopšte identitet ovog naroda. On kaze da je neophodno očuvanje i izučavanje romskoj jezika, koji u BiH, može se reći, nestaje.

“Jezik je osnovno obilježje identiteta jednog naroda, pa tako i romski jezik stoga je neophodno da mlade generacije Roma uče jezik svojih predaka”, navodi Elvis Mujkić. On smatra da je ne samo učenje maternjeg jezika, već uopšte obrazovanje mladih Roma veoma bitno za njihovo pozicioniranje u društvu.

“Ključ uspjeha Roma jeste njihovo obrazovanje jer je to osnova razvoja svake zajednice”, kazao je Elvis Mujkić.

Mujkić je završio Ekonomski fakultet u Banjaluci sa prosjekom ocjena 9,91 i proglašen je studentom generacije te je dobitnik Zlatne značke sa likom Nikole Tesle koju mu je dodijelio Univerzitet u Banjaluci. Trenutno je na master studijama koje privodi kraju i piše magistarski rad. Poručio je mladim Romima  da se trude i završavaju srednje škole i fakultete jer samo tako mogu ostvariti svoje snove i doći do uspjeha u životu.

Elvis Mujkić
Elvis Mujkić

O neophodnosti izučavanja jezika nacionalnih manjina nedavno je razgovarano na sastaku predstavnika Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH, ali i Savezu nacionalnih manjina pri Narodnoj skupštini RS u Banjaluci.

“Trenutno u Republici Srpskoj putem dodatne  nastavu u obrazovnom sistemu RS izučavaju se italijanski i ukrajinski jezik”, rekla je za RTRS Maja Kremenović predsjednica Savjeta nacionalnih manjina Republike Srpske. Ona je istakla da većina nacionalnih manjina jezik svojih predaka uči u okviru udruženja manjina koja organizuju kureseve ili ljetne kampove na kojima predavači, koji najčešće dolaze iz matičnih zemalja, predaju jezik polaznicima ali ih upoznaju sa istorijom i kulturom određeneih nacionalnih manjina.

Kremenovićeva je istakla zanačaj izučavanja jezika nacionalnih manjina u RS, i naglasila da će u narednom periodu biti razmotrene mogućnosti za unaprđenje nastave na jezicima nacinalnih manjina kako u saradnji sa resornim ministarstvom tako i sa matičnim zemljama manjina.

“U Republici Srpskoj u toku je izrada zakona o jezicima manjina. Najvažnije u tome jeste da će oni koji izučavaju jezike nacionalnih manjina dobiti mentora koji će sa njima raditi na unapređenju i izučavanju jezika naconalnih manjina” kazao je za RTRS Andrija Svatok predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH. Svatok je istakao da se u BiH i RS duži niz godina izučavaju jezici nacionalnih manjina kao što su italijanski u Štivoru kod Prnjavora, ukrajinski u Prnjavoru i Kozarcu kod Prijedora, slovenački u Banjaluci, Prijedoru i Slatini, poljski u Prnjavoru, romski u Tuzli.

Na sastanku je bilo riječi o unapređenju nastave na jezicima nacionalnih manjina.

“Ukrajinski jezik u Prnjavoru izučava se u okviru redovnog obrazovnog procesa u RS, kao dopunska nastava u dvije škole, dok se jezici ostalih manjina izučavaju u okviru udruženja  manjina”, istakao je Andrija Svatok.

Andrija Svatok (foto: DW)
Andrija Svatok (foto: DW)

“Zainteresovanost za učenje ukrajinskog jezika je na zadovoljavajućem nivou. Nastavu ukrajinskog jezika održava profesorica Oksana Ovad, koja je studirala u Ukrajini”, rekao je Andrija Svatok. On je kazao da je ranije ukrajinski jezik izučavan i na području Laktaša gdje živi veći broj pripadnika ukrajinske nacionalne zajednice.

Andrija Svatok je kao pozitivan primjer izdvojio Udruženje Slovenaca u RS koji imaju dugogodišnju i dobru praksu u organizovanju nastave slovenačkog jezika koja se organizuje u okviru udruženja Slovenaca u Banjaluci, Prijedoru i u Slatini kod Laktaša. Pomoć u realizaciji dopunske nastave slovenačkog jezika Savezu Slovenaca u RS pruža im njihova matična zemlja Slovenija koja finansira profesora slovenačkog jezika koji dolazo iz Slovenije i održava nastavu slovenačkog jezika u Republici Srpskoj.

Andrija Svatok, predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH kazao je za RTRS da je veoma značajno to što će resorno ministarstvo u narednom periodu aktivnije da se uključi u ovaj proces i što će postojati zakonska regulativa za ovu oblast kojom se predviđa finansijska podrška nadležnog ministarstva za realizaciju nastave na jezicima manjina, a koja će se ogledati u finansiranju stručnih lica koja će realizovati nastavu na jezicima manjina.