Nehumani uslovi života u kolektivnim centrima u Brčkom

Potpuno nova izgradnja stambenih jedinica i infrastrukture ovih kolektivnih centara je jedina moguća opcija, ali se postavlja pitanje da li vlast želi zadržati postojeće korisnike tamo jer se u javnosti stvara percepcija o ovim kolektivnim centrima kao trenutno potencijalnom leglu kriminala

259
Foto: Udar

Kolektivni centri u Brčkom, dom su za 173 porodice. Najveći broj onih koji žive u kolektivnim centrima su socijalno ugrožene kategorije, od kojih su najbrojniji Romi. Prema zvaničnim podacima koji dolaze iz Vlade Brčko distrikta, deset odsto ove populacije su izbjeglice i raseljena lica.

Najveći kolektivni centar je u Prutačama sa 133 stambene jedinice. Grbavica ima 60, Cerik 32, Bukvik 28, Brka 10 i Ivici osam stambenih jedinica. U najgorem stanju se nalaze dva centra-Prutačama i Brka.

Kolektivni centar Brka

U ovom centru živi 25 osoba. Prema riječima stanovnika, situacija u ovom centru je neizdrživa zbog vrlo teških uslova života. Prema njihovim riječima, pored neimaštine, ogroman problem predstavlja i nemar institucija.

Mehida Istić  23 godine od završetka rata, živi u kolektivnom centru u Brčkom sa 22-godišnjim sinom invalidom.

Mehida Istić (Foto: Udar)

Svima nam je dotužilo. Bila sam 18 godina u Prutačama, prije četiri mjeseca sam došla ovdje u Brku, a i ovdje je nikako, čini mi se gore nego tamo. Jako nam je hladno, ne možemo da se ugrijemo. Nemamo se kome ni obratiti – kaže Mehida.

Njihovi problemi ogledaju se u nedostatku podrške od strane lokalne vlasti.

I Mitar Veljić, koji je u kolektivni centar Brka došao 1996. godine iz Sarajeva, kaže da su uslovi nikakvi, iako je ovo naselje od grada udaljeno svega pet kilometara. Prilazi su blatnjavi, kuće hladne, a nemaju ni vodu.

Mitar Veljić (Foto: Udar)

Najgore je što nemamo vodu i ne vjerujemo da ćemo je ikada dobiti. Ovdje nas je 25 u pet zgrada. Niko nam ne dolazi nikada i ništa se ne rješava. Žena mi je oboljela od šećerne bolesti, prima tuđu njegu i pomoć, tamo nam je sve ostalo, a ovdje nemamo gotovo ništa – kaže Veljić.

Naselje Prutače

Humanitarno naselje Prutače, prema svim indikatorima, predstavlja razlog za zabrinutost, kako građana tako i nadležnih institucija. Naš portal je u proteklom periodu pratio dešavanja u ovom naselju te blagovremeno o istima izvještavao.

Problemi u Prutačama započinju i završavaju na izolovanosti. Naselje se nalazi u ruralnom djelu grada i odsječeno je od pristupa institucijama. Prema mnogima je postalo svojstvena karantena za socijalno ugrožene i one u neimaštini.

Uslovi života su nehumani, poručuju mještani. Ali, neuslovne prostorije za život nisu glavni izvor zabrinutosti. Požari i razne epidemije su te koje oduzimaju živote stanovnika.
Kako smo ranije i pisali, u ovom naselju je od raznoraznih epidemija i zaraznih bolesti živote izgubilo preko stotinu osoba. Međutim, u posljednje vrijeme ogroman problem predstavljaju i požari.

Svako malo svjedočimo novom požaru i u par slučajeva bilo je čak i onih koji su izgubili život , iz dana u dan ljudi sve više strahuju za svoju sigurnost – rekao je Mustafa Aljić.

Prema tvrdnjama Elvisa Osmanovića, požari najćešće izbijaju zbog loših električnih instalacija, ali i zbog toga što ljudi stalno spajaju kablove, priključuju struju sa rasvjete.

Elvis Osmanović (Foto; Udar)

Po meni, to je razlog zašto stalno vidimo požare u ovom naselju. Veliki problem predstavlja i to što su i plafoni od drveta, što samo doprinosti širenju požara – dodao je Osmanović

Od stanovnika smo saznali da su mnogi požari bili i podmetnuti, da bi se dobio bolje opremljen alternativni smještaj, uz to, uzroci požara su i paljenje dimnjaka, koji su smješteni uz drvenu građu na krovu. Stanovnici navode da je rizik koristiti kućanske aparate, jer svaki trenutak nepažnje može izazvati požar.

Iz godine u godinu, požari uzimaju dio po dio ovog humanitarnog naselja, a od smještaja ostaje samo dogorijela olupina. Objekti koji su u proteklim godinama izgorjeli, samo su napušteni.

Stanovnici Prutača iz dana u dan, iz godine u godinu, strahuju od izbijanja požara, gledaju već izgorjele zgrade koje ostaju simbol vatrene stihije koja zahvata ovo područije. Veliki broj ljudi je izgubio život u borbi protiv požara, ali kao što stanovnici kažu, niko nikada nije pokušao da uvede neke kontra mjere, već se čeka da dođe do ruba nužnosti koja podrazumjeva gašenje požara i stradanje ljudi.

Mnogi se nadaju danu iseljenja iz kolektivnog centra, jer kako kažu, previše problema ih veže za ovo naselje.

Planovi i stavovi Vlade BD

Za zatvaranje kolektivnih centara Razvojna banka Savjeta Evrope odobrila je Bosni i Hercegovini i kredit, a Brčko distriktu pripalo je 1.407.000 KM, ali je rok za povlačenje ovog novca istekao još u septembru, što je ljude koji žive u kolektivnim centrima ponovo udaljilo od rješavanja njihovih problema.

Naselje Prutače (Foto: Udar)

Brčanska vlast nije došla do dogovora o prioritetima i redoslijedu zatvaranja kolektivnih centara, pa je rok promašen.

Imamo razumijevanje kreditora da se produži aranžman i da se Distriktu da dodatno vrijeme kako bi postigli saglasnost o prioritetima – kaže gradonačelnik Brčko distrikta BiH Siniša Milić.

On kaže da je ovo još jedan od problema koji je bez potrebe dospio u fazu političkog odlučivanja.

U prethodnom mandatu Vlade, imali smo utvrđene prioritete i po njima je trebalo raditi i krenuti u rekonstrukciju onih kolektivnih centara za koje postoje uslovi izvođenja građevinskih radova. Sa novom politikom i Vladom su nam ispostavljeni drugačiji zahtjevi, da se prioritetno krene sa rješavanjem problema u naselju Prutače, ali nemamo dovoljno novca za realizaciju cjelokupnog projekta koji bi u ovoj fazi uključivao i Prutače – kaže Milić.

Prutače su kolektivni centar u kome je stanje najlošije i za čije rješavanje, prema nekim procjenama, treba gotovo 2 miliona KM.

Foto: Udar

-Kad-tad ćemo se o tome morati dogovoriti, jer će u suprotnom novac biti preusmjeren entitetima – zaključuje gradonačelnik Milić.

Iz Odjela za izbjegla i raseljena lica poručuju da je vrijeme da se renoviraju i razmjeste kolektivni centri.

Šef nadležnog pododjeljenja u Odjeljenju za izbjegla i raseljena lica Brčko distrikta, Zijad Lugušić, kaže da je namjera države i Brčko distrikta namjera države i Brčko distrikta bila je da se ti kolektivni centri zatvore i da se renoviranjem dobiju nove stambene jedinice u vlasništvu Distrikta, koje bi bile prilagođene sistemu socijalnog stanovanja, a koje bi koristila lica u stanju socijalne potrebe.

Potpuno nova izgradnja stambenih jedinica i infrastrukture ovih kolektivnih centara je jedina moguća opcija, ali se postavlja pitanje da li vlast želi zadržati postojeće korisnike tamo jer se u javnosti stvara percepcija o ovim kolektivnim centrima kao trenutno potencijalnom leglu kriminala. Kada su u pitanju drugi kolektivni centri za stanovanje situacija je manje alarmantna.

(portal-udar.net)