Romski
Dječiji brak nije romska tradicija – poruka je na koju i ove godine podsjećaju mnogi aktivisti i aktivistkinje koji se bave zaštitom prava ljudi. Ipak, ovaj fenomen postoji i danas u Srbiji, a kako ukazuju podaci Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu, njege žrtve su najvećim dijelom djevojčice.
Tako su tokom 2019. godine centri za socijalni rad identifikovali 174 djeteta žrtve dječijeg braka od kojih su samo 6 dječaka, a 168 djevojčica.
– Među identifikovanom djecom dominira uzrast djece od 16 i 17 godina (110 djece), ali 64. djece je mlađe od 16 godina (37%) – navode za Telegraf.rs iz Ministarstva za brigu o porodici i demografiju.
U 2020. godini centri za socijalni rad identifikovali su 191 dijete žrtvu dječijeg braka od kojih 11 dječaka, i 180 djevojčica.
– Među identifikovanom djecom dominira uzrast djece od 16 i 17 godina (134 djece), ali nije zanemarljiv i broj od 57 djece mlađe od 16 godina, koja su posebno pogođena dječijim brakom na tom izrazito niskom uzrastu. Dakle, prisutan je trend rasta dječijih brakova – podsjećaju.
Iz Ministarstva naglašavaju da Porodični zakon predviđa i da brak ne može sklopiti lice koje nije navršilo 18. godinu života. Ipak, sud, iz opravdanih razloga, može dozvoliti sklapanje braka maloljetnom licu koje je navršilo 16. godinu života, a dostiglo je tjelesnu i duševnu zrelost potrebnu za vršenje prava i dužnosti u braku.
– Dakle, tek kada sud u vanparničnom postupku da dozvolu za sklapanje braka maloljetnom licu, ili oboma, ako su oba buduća supružnika maloljetna, a starija od 16 godina, to lice ili lica, mogu sklopiti punovažan brak pred matičarem.
Ono što se, u ovoj sferi, može smatrati krivičnim djelom, jeste vanbračna zajednica sa maloljetnikom, što stoji i u Krivičnom zakoniku. Dakle, punoljetno lice koje živi u vanbračnoj zajednici sa maloljetnikom kazniće se zatvorom do tri godine. Navedenom kaznom kazniće se i roditelj, usvojitelj, ili staratelj koji maloljetniku omogući da živi u vanbračnoj zajednici sa punoljetnim licem ili ga na to navede.
Ako je djelo učinjeno iz koristoljublja, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Ako se brak zaključi, gonjenje se neće preduzeti, a ako je preduzeto, obustaviće se.
Iz Ministarstva ističu da su posljedice dječijih brakova negativne na nekoliko nivoa.
– Dijete preuzima uloge (supružnika i roditelja) za koje razvojno nije spremno što negativno utiče na dijete i ugrožava njegov pravilan razvoj, dijete prestaje da ide u školu, diskriminisano u odnosu na svoje vršnjake, često je u takvoj zajednici izloženo nasilju, dijete ne može da ostvaruje niz dječijih prava koja predviđa Konvencija o pravima djeteta i Porodični zakon, i drugo.
Strategijom za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period od 2020. do 2023. godine dječiji, rani i prinudni brakovi su definisani kao oblici nasilja koji predstavljaju grubo kršenje prava djeteta, posebno djevojčica.
– Navedeni brakovi ugrožavaju psihofizičko zdravlje djevojčica i izlažu ih riziku od nasilja u porodici i trgovine ljudima. Komitet za prava djeteta je u februaru 2017. godine izrazio zabrinutost što Porodični zakon obuhvata izuzetke koji omogućavaju sklapanje braka licima koja su navršila 16 godina. U vezi navedenog, Komitet je preporučio izmjene Porodičnog zakona i uklanjanje svih izuzetaka koji omogućavajusklapanje braka licu koje nije navršilo 18 godina.
U Republici Srbiji je 21.02.2019. godine osnovana i Nacionalna koalicija za okončanje dječijih brakova, na inicijativu UNICEF-a i Koordinacionog tijela za rodnu ravnopravnost Vlade Republike Srbije.
– Koordinaciono tijelo je dostavilo prijedloge izmena i dopuna PZ, a jedan od njih je brisanje stava 2. u članu 23. Shodno navedenom, Republika Srbija ima obavezu da što je prije moguće suzbije dječije brakove, kao izuzetno negativnu društvenu pojavu kojom se povređuju prava djeteta. U tom smislu, kao jedna od aktivnosti države koja je usmjerena na navedeni cilj je i donošenje izmjena i dopuna Porodičnog zakona, nakon kojih više neće biti dozvoljeno sklapanje brakova prije punoljetstva, a svaki tako sklopljen brak biće ništav – dodaju iz Ministarstva.
Donošenje pomenute izmjene, pored drugih izmjena i dopuna, planirano je do kraja 2022. godine.
