Žene u poslovnim tokovima: OD (NE)RAVNOPRAVNOSTI DO MOBINGA

158

Nedavno su održani lokalni izbori u Bosni i Hercegovini. Istraživanja su pokazala da na listama i ove godine nije bilo dovoljne zastupljenosti žena. Broj žena za načelničke, odnosno gradonačelničke pozicije na ovogodišnjim lokalnim izborima bio je 29, što čini 7,51% od ukupnog broja kandidata.

Uzmimo za primjer trenutni sastav Savjeta ministara BiH u kojem sjede samo dvije žene: predsjedavajuća Borjana Krišto i ministrica civilnih poslova Dubravka Bošnjak.

Napredak se osjeti ali nedovoljno, istakao je i federalni ministar Adnan Delić na skupu Suočavanje s rodnom neravnopravnošću i rodno zasnovanim nasiljem: Muškarci kao pokretači promjena.

“Drago mi je da u posljednje vrijeme ima taj neki napredak kada je to u pitanju ali mislim da je to nedovoljno. Iskreno bi volio da sa više žena imam komunikaciju kada je moj posao u pitanju. Iako moram da kažem da u ministarstvu radi mnogo više žena”, istakao je Delić.

Međutim nije samo problem u učešću žena u politici nego i u mnogim drugim segmentima društva. Da bi se to promijenilo moraju se potruditi i muškarci. Svi znamo za fraze “ovo je muški posao a ovo je ženski”.

“Ja se nadam da će ovo biti primjer svim drugim muškarcima da nema više muških i ženskih poslova i da nema više kućnih poslova koje rade samo žene nego su to obaveze svih nas. Nema više ekonomske nejednakosti, danas je činjenica da žene možda zarađuju mnogo više od muškaraca, i da sve druge stvari ne dijelimo na muške i ženske nego da ih posmatramo onakve kakve i one jesu za dobrobit svih nas, prije svega za dobrobit našeg društva u kojem žene predstavljaju taj elemenat sigurnosti”, ističe Delić.

Ministar Delić
Ministar Delić

Diskriminacija treba da bude prošlost svakog Društva, a da se pitanje rodne ravnopravnosti uvrsti u javne politike. Politika koja je u fokusu svake države je upravo ogledalo koliko su žene malo zastupljene, što govore i istraživanja.

“Matematika ne laže, brojevi su jasni. Došlo je do smanjenja političkog učešća žena. Na lokalnom nivou smo vidjeli malo povećanje međutim postoji smanjenje i isto tako postoji malo učešće u radnoj snazi posebno kada govorimo o regiji gdje je najniže, a kada govorimo o nasilju nad ženama odnosno o femicidu kao izazovu sa kojima se suočava društvo, znamo da iza toga stoje društvene norme odnosno diskriminacija”, poručila je Jo-Anne Bishop, UN WOMEN predstavnica u Bosni I Hercegovini.

A svjedočimo da je femicid sve više prisutan u Bosni i Hercegovini, a prvi slučaj koji je potresao čitavu regiju jeste ubistvo Nizame Hećimović u Gradačcu u avgustu prošle godine. Nakon toga su uslijedila i mnoga druga. Jedini način da se smanji broj ovakvih slučajeva kao i nasilja nad ženama jeste da se o ovome sve više priča, ali da u razgovoru obavezno učestvuju muškarci I dječaci. Jedino tako može se smanjiti broj femicida ali i broj žena u sigurnim kućama.

“Kada žena ili djevojka doživi nasilje to ne predstavlja samo prepreku da ona uživa u životu bez nasilja I da ostvaruje svoj puni potencijal u društvu već to predstavlja veliki društveni I ekonomski trošak”, poručila je Justine Coulson, predstavnica UNFPA za Bosnu I Hercegovinu.

U današnjem otvorenom dijalogu  “Muškarci kao pokretači promjena: Suočavanje s rodnom neravnopravnošću i rodno zasnovanim nasiljem”učestvovao je i Damir Šaćiragić, predsjednik Udruženja „Mreža za izgradnju mira“. Udruženje je jedan pozitivni primjer u kojem više od 70  posto kolektiva su žene, a Šaćiragić je predložio danas da se razgovara više o mobingu na poslu i korupciji, koja takođe utiče i na radnu i političku poziciju žena. Mreža za izgradnju mira ima iskustvo u ovakvim vrstama edukacija te je predloženo i da bude partner vlastima za ovakvu vrstu edukacija. Ovo je ostalo kao jedan u nizu prijedloga, jer političari kao i uvijek bili su prisutni na samom početku, odnosno dok su izložili svoje govore, a nakon toga su otišli za njima bitnijim obavezama.