USAID Indeks održivosti OCD u BiH, ukazao na brojne propuste i nepravilnosti

Održivost nevladinih organizacija mjerena kroz indeks CPCD-a, obuhvatila je sedam faktora i to: pravno okruženje, organizacione kapacitete, finansijsku održivost, zagovaranje, pružanje usluga, sektorsku infrastrukturu i javni imidž

218
Foto: Udar

Indeks održivosti organizacija civilnog društva u BiH za 2017. godinu, pokazao je koliko su nevladine organizacije bile uspješne u svojim aktivnostima, u kojoj mjeri su takve aktivnosti održive i da li su ponuđena konkretna rješenja za ciljne grupacije.

Centar za promociju civilnog društva (CPCD) je kao partnerska organizacija za BiH pripremila USAID Indeks održivosti organizacija civilnog društva za proteklu godinu koji je ključni analitički alat za mjerenje napretka civilnog sektora na regionalnom nivou i šire.

Ukupna održivost u BiH se nije značajno promijenila u 2017. godini, iako je zabilježeno poboljšanje u dimenziji sektorske infrastrukture, uglavnom zbog povećanja rada i djelotvornosti koalicija i međusektorske saradnje.

“Ukupna ocjena, u smislu održivosti organizacija civilnog društva u BiH iznosi 3.7 od maksimalnih 7. To znači da smo negdje na polovini. Kada je region u pitanju, bolji pokazatelji zabilježeni su u Sloveniji i Hrvatskoj gdje indeks održivosti iznosi ispod 3, dok su iza nas Srbija, Crna Gora, Kosovo i Makedonija sa indeksom održivosti višim od 4”, rekao je projekt menadžer CPCD-a, Omir Tufo.

Održivost nevladinih organizacija mjerena kroz indeks CPCD-a, obuhvatila je sedam faktora i to: pravno okruženje, organizacione kapacitete, finansijsku održivost, zagovaranje, pružanje usluga, sektorsku infrastrukturu i javni imidž.

Rad civilnog društva, u kome bi ono postalo relevantan partner vlastima, te faktor pozitivnih promjena, onemogućava i netransparentna dodjela sredstava.

“Od budžeta opština, pa do nivoa Vijeća ministara BiH, izdvajaju se ogromna novčana sredstva za nevladine organizacije. Problem je što se novčana sredstva ne izdvajaju po jedinstvenoj metodologiji, što znači da se ne dijele na transparentan način. Takođe, često se ne objavljuju javni pozivi, nema programskog usmjerenja, sredstva se dodjeljuju organizacijama bliskim vlastima itd.”, naglasio je Tufo.

Kao još jedan od prisutnih problema, pominje se i nefunkcionalnost organizacija civilnog društva. U izvještaju se navodi da je do kraja 2017. godine bilo registrovano 23.601 NVO. Međutim, približno 17.000 njih podnese godišnji finansijski izvještaj nadležnim entitetskim  agencijama, što ukazuje da su neke NVO neaktivne ili nisu završile proces kojim se trebaju ukloniti iz registra kao organizacije koje su ugašene.

(portal-udar.net)