Katastrofalna demografska situacija u BiH: KO DA RATUJE?

800
Pusta ljepota (foto: Udar)
Pusta ljepota (foto: Udar)

Bosna i Hercegovina je po popisu iz 2013. godine imala oko 3,5 miliona stanovnika, što je veliko smanjenje u odnosu 4,4 miliona žitelja prije rata. No, rat, pogibije i ogromno protjerivanje i iseljavanje su značajno smanjile broj žitelja BiH. Međutim, procjene stručnjaka kažu da danas efektivno u BiH živi oko 2,7 miliona stanovnika jer je ogroman broj ljudi na radu u inostranstvu ili se trajno iselio radi političke ili ekonomske situacije, ali se nikada nije zvanično odjavio sa bh. adrese.

Dnevni avaz donosi tekst o katastrofalnoj demografskoj situaciji u BiH. Na osnovu razgovora sa demografskim stručnjakom iz Srbije navodi da je Bosna i Hercegovina demografski najugroženija država regiona, a razlika u broju rođenih 1990. godine u odnosu na 2022. govori o dramatičnoj situaciji u kojoj se nalazi. Do zabrinjavajućih podataka, po kojima su 1990. godine u našoj zemlji rođene 66.964, a 2022. tek 26.539 beba, došao je pravnik Miodrag Pantović, masterant na Demografskom odsjeku Geografskog fakulteta u Beogradu, koji je uradio i kartu BiH s visokim procentima pada broja rođenih, na kojoj je najveći dio označen sumornom sivom ili tamnosivom bojom. Ovaj podatak praktično znači da je u 2022. rođeno čak 40.425 beba manje nego 1990. godine.

Međutim, ovi podaci samo su ilustracija stanja koje je započeto migracijama iz 80-tih godina prošlog stoljeća, nastavljeno etničkim čišćenjem tokom rata te potom mirnodopskim egzodusom stanovnika naše zemlje.

„Prema analizi Vitgenštajn centra iz Beča, BiH će, uz Albaniju, u narednim decenijama izgubiti najviše stanovnika. Postoje tri scenarija, od kojih najoptimističniji predviđa gubitak polovine stanovništva do 2060. u odnosu na 2010. godinu. Prema onom najnepovoljnijem, BiH će u narednih manje od četiri decenije ostati bez 73 posto ili tri četvrtine građana” – kaže Pantović.

Njegov master rad vezan je za demografiju BiH, a tokom istraživanja je potvrdio da je najveći problem BiH iseljavanje. Kaže da je više od polovine ljudi rođenih u BiH danas izvan domovine.

„Najugroženiji dijelovi su istočna Bosna i područje Bosanske i Cazinske krajine pa i cijeli USK, područje Livanjskog kantona, odatle prema istoku, ali i dio koji ide prema srednjoj Bosni te Posavina. To su dijelovi koji su skoro prazni i vrlo je teško tu stanje popraviti. Posljednjih godina velike su migracije i iz Tuzlanskog kantona, pa osim većih centara – Sarajevo, Banja Luka, nešto Mostar i Bijeljina, ostatak države je u vrlo lošoj situaciji” – ističe Pantović.

Saglasan je s ocjenom da su borba za imovinu BiH, crtanja novih granica ili prijetnje novim sukobima besmisleni, jer je BiH u situaciji da nema ko da ratuje. Prestari smo i malobrojni za takve avanture.

“Vi imate neku retoriku koja pominje konflikt i rat, ali od toga nema ništa jer to su opustjeli krajevi. Pitanje je i kome će to sve ostati” – kaže Miodrag Pantović.