Acković: Neka ovaj Svjetski dan Roma bude dan želje za što većim i boljim uspjehom romskog i svih naroda svijeta

643

Dragoljub Acković je srpski etnolog, politikolog, književnik i doktor romoloških nauka.

Autor je nekoliko stotina tekstova i dvadesetak knjiga koje govore o romskoj problematici. Od 1997. godine član je Udruženja književnika Srbije. Aktivan je i u romskom političkom pokretu. Aktivan je u Svjetskoj organizaciji Roma od njenog III kongresa. Trenutno je član Svjetskog parlamenta Roma. Jedno vijeme bio je predsjednik Svjetskog parlamenta Roma.

Bio je zaposlen na radnom mjestu urednika romskog programa na prvom programu Radio Beograda i pokretač je brojnih glasila na romskom jeziku. Osnivač je i Muzeja romske kulture u Beogradu. Poslanik je u Narodnoj skupšini Republike Srbije.

Kao dugogodišnji romski aktivista koji sarađuje sa brojnim udruženjima iz zemalja regina, kako biste ocijenili položaj Roma u regionu? Da li Romi u zemljama regiona imaju svoje predstavnike u nadležnim institucijama i koliko oni mogu doprinijeti u promociji prava i unapređenju života Roma?

Želim da kažem da se položaj Roma u regionu ne razlikuje puno u odnosu na Srbiju niti je puno bolje niti gore. Može se reći da u zemljama zapadne Evrope veliki broj Roma ima problem u oblasti obrazovanja, zaposlenja jer moraju da  rade najteže poslove i za veoma niske plate. Kao član Svjetskog  parlamenta Roma imam izuzetno dobru saradnju sa brojnim našim organizacijama kako u Srbiji tako i u Evropi i svijetu uopšte. Bitno je da su romski predstavnici iz oblasti kulture, naučni i književni radnici, kao i oni koji se nalaze u važnim institucijama povezani kako bismo mogli promovisati romski identitet i kulturu. Političko-pravni položaj Roma u svijetu takođe nije na zadovoljavajućem nivou. Nema baš mnogo primjera političkkih  i predstavnika Roma koji se nalaze na rukovodećim pozicijama  u institucijama u svijetu. Kao pozitivan primjer može se izdovojiti romska zajednica u Mađarskoj jer je potpredsjednica Evropskog parlamenta Romkinja iz Mađarske. Zahvalan sam dosta medijima na osvješćivanju trenutna situacije i položaju Roma.

Ja sam već drugi mandat poslanik sa još troje Roma u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Moj i zadatak mojih kolega poslanika u proteklom mandatu je bio da pratimo položaj našeg naroda, da ukazujemo na brojne probleme, da postavimo poslanička potpitanja. Ono što smo mi uradili jeste da smo oformili Odbor za pitanje Roma u Narodnoj skupštini Srbije, te se trudimo da na svaki način odgovorimo na pitanja koja se tiču poboljšanja položaja Roma. Uspjeli smo da u nekoliko desetina slučajeva riješimo probleme zapošljavanja. Trudimo se da organizujemo razne manifestacije i na taj način se poboljšava sagledavanje našeg trenutnog stanja. Želja nam je da u Srbiji ali i ustalim zemljama Romi za nekih dvadesetak godina budu ravnopravni i tretirani kao i drugi narodi. Ovaj broj godina sam odredio aproksimativno jer je u zadnje vrijeme dosta poboljšan život Roma, dok je prethodno duži niz godina položaj Roma bio izuzetno težak. Predstavnici Roma moraju dati sve od sebe da se poboljša položaj našeg naroda u svim sferama života, počevši od obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i uključivanja u rad raznih romskih i drugih organizacija i institucija.

Koji su najveći problemi Roma u Srbiji ali i zemljama jugoistočne Evrope, pa i u svijetu?

Moje mišljenje je da je najveći problem stanovanje i zapošljavanje Roma kako u Srbiji, tako i u zemljama bivše Jugoslavije. Mišljenja sam da su ovi problemi najizraženiji i u zemljama regiona, ali i u svijetu. Mi koji smo  predstavnici Roma trudimo se da predstavimo položaj našeg naroda kod nadležnih vlasti i institucija kako bi se pristupilo rješavanju problema.Nastojimo da što više mladih ljudi zaposlimo. Kako bi riješili problem stanovanja u narednom periodu nastojaćeno da radimo na tome što više. U posljednje vrijeme povećan je broj romskih naselja koja se legalizuju. Dosta toga je urađeno ali može naravno uvijek i više.

U kakvim okolnostima danas žive Romi u Srbiji, da li se položaj Roma poboljšao u posljednje vrijeme i šta je potrebno raditi na unpređenju života Roma u Srbiji?

Što se tiče položaja Roma u Srbiji, ne mogu da kažem da je na zadovoljavajućem nivou, ali se zadnjih 10 godina dosta toga poboljšalo u svim aspektima od kulture, obrazovanja, poboljšala se i politička slika Roma u Srbiji. Mi imamo 3 Roma u Skupštini Srbije. Što se tiče obrazovanja, oko 300 romske djece studira i to je za mene jedan važan podatak, u odnosu na ranije periode ovo je za nas jedna velika pobjeda. Poboljšanje se isto tako osjeti u polju zapošljavanja jer sve više mladih Roma pronalazi posao.Uz dogovor s vlastima u Srbiji uspješno je zaposleno preko 100 Roma sa završenim visokim obrazovanjem, to jest fakultetom, i ja sam uvjeren da će ovakvih slučajeva biti još više u budućnosti.

Koliko je važno očuvanje romskog jezika, kulture i tradicije? Šta se može uraditi i koliko je do sada učinjeno na podizanju svijesti o očuvanju romskog jezika kao značajnog segmenta romske kulture i i identiteta?

Veoma je važno čuvanje romskog jezika, za koji neki kažu da se rastače, da ga neće biti. Ja tvrdim će romski jezik, i pored svih poteškoća koje prate ovaj segment našeg identiteta, se sačuvati, razvijati i održati. Do sada su urađeni brojni napori da se u školama i fakultetima organizuju tečajevi romskog jezika. Isto, na fakultetima postoje katedre romistike i izučavanje romskog jezika. U Srbije je postojala jedna katedra koja je djelimično ugašena ali će morati ponovo da se obnovi. Postoji nekoliko desetina škola u kojima se izučava romski jezik, posebno u školama u Vojvodini. U novom Sadu postoji Katedra za ženske studije gdje se izvučava romski jezik i kultura.U Beogradu imamo Muzej romske kulture, koji je prvi romski muzej u jugoistočnoj Evropi. U njemu se onlajn putem, odnosno putem interneta, može izučavati romska kultura.

Želim da istaknem da je počela digitalizacija ukupne građe i postavljanje kompletne građe na sajt Muzeja romske kulture, koji će u narednom periodu biti spremljen i na kojem će se moći vidjeti razvoj Roma i kultura romskog jezika. Htio bih da istaknem da su do sada brojne knjige štampane na romskom jeziku. Želim da pomenem da radim na pripremi jedne velike studije od 800 strana velikog formata o stradanju Roma u Jasenovcu. U studiji se nalaze imena 20.000 ubijenih Roma. Anton Miletić je na moje veliko zadovoljstvo prihvatio da bude koautor ove knjige. Tako ćemo dobiti jedno veliko istraživanje koje će govoriti o stradanju ovog naroda, o kome moramo da pišemo i radimo i vjerujem da će ova knjiga biti objavljena do kraja godine i biti dostupna u Srbiji i BiH.

Šta bi bila Vaša poruka svim Romima povodom Međunarodnog dana Roma- 8. Aprila?

Najsrdačnije bih preporučio da se Romi obrazuju što više, da se radi na sopstvenom obrazovanju i proširivanju kulture i istorije našeg naroda, jer mi je veoma žao kada čujem da dosta Roma ne zna o svojoj istoriji.

Neka ovaj Svjetski dan Roma bude dan želje za što većim i boljim uspjehom sopstvenog i svih drugih naroda svijeta sa kojima Romi zajedno žive. Romski  narod je dio svjetske kulture. Romski narod je most među svjetskim kulturama i on mora da bude tu gdje jeste. Šta bi se desilo da stacionarna kultura nije preovladala, da je preovladala putnička kultura kako često kažem za romsku kulturu. Romska kultura se može smatrati kulturom putnika i ljudi koji su se selili iz kraja u kraj i pored svih problema i poteškoća sačuvali su svoj identet.

U  Srbiji  ima 169 hiljada  Roma, a ja sam siguran da nas ima i preko 500 hiljada. Prema nekim istraživačima, podaci kažu da je u Evropi od 12 do 15 miliona Roma, a ja mislim da nas je 25 miliona. Kada vam budem rekao podatak da oko 100 miliona Roma  živi u svijetu vjerovatno ćete se začuditi. Želim  vam reći da samo u Indiji i Pakistanu živi oko 60 miliona Roma i da su oni gotovo svuda i u svakoj zemlji. Romi nemaju sopstvenu maticu, nemamo stacionarnu i stabilnu državu. Po meni, romski jezik je najrasprostranjeniji jezik u cijelom svijetu, isto tako romski jezik prevazilazi i granice Indije i Pakistana, kao i svih ostalih država.