Romski
Romske zajednice širom Evrope postale su policijska meta za vrijeme karantina, navodi se u izvještaju koji je u srijedu objavio Amnesty International, povodom jačanja globalnog fokusa na rasnu jednakost i provođenje zakona.
U izvještaju organizacije za zaštitu ljudskih prava stoji da su se romske zajednice suočile s težim oblicima karantina od građana koji su predstavljali veći zdravstveni rizik.
Ljudi koji su se vraćali iz područja s velikim brojem zaraženih novim koronavirusom, poput Italije, nisu bili tretirani jednakim strogim mjerama od strane vlasti kao romske zajednice koje su masovno bile u karantini u cijelim blokovima ili ulicama, rekla je istraživačica organizacije Amnesty International Barbora Černusakova.
Kad su u pitanju Romi, objašnjenje je uvijek bilo da se oni okupljaju i žive u većim porodicama, i da nisu disciplinovani, rekla je Černusakova.
–Smatrali su da su Romi na neki način izvor zaraze. Te stvari pokazuju vrlo, vrlo jasno da postoje vrlo, vrlo snažne predrasude – dodala je.
Stručnjaci za ljudska prava kažu da mnogi Romi žive na rubu društva i bore se za posao, a oni u malim naseljima se suočavaju s pravnim problemima u vezi s vlasništvom nad zemljištem. Mjere zabrane kretanja pogoršale su socijalnu i ekonomsku situaciju s kojom se suočavaju romske zajednice, mnogi su bili u karantini i bez posla sedmicama.
Kad je u pitanju diskriminaciju Roma u Bugarskoj i Slovačkoj, obje vlade uvele su obvezni karantin za romska naselja. U Slovačkoj su također zadužili vojsku, gdje Amnesty International smatra da vojska nije prikladna za provođenje zdravstvenih mjera, te bi se trebala koristiti samo za provođenje zakona gdje policija nije dovoljna.
Za vrijeme obveznog karantina u Bugarskoj, više od 50 hiljada Roma bilo je odsječeno od ostatka zemlje i pretrpjelo je ozbiljan nedostatak hrane. Istraživanje je pokazalo da je srednji dohodak u romskim naseljima smanjen za 61 posto od marta do maja 2020. godine.
U Burgasu su vlasti čak koristile dronove sa termičkim senzorima kako bi na daljinu mjerili temperaturu stanovnika romskih naselja i nadzirali njihovo kretanje. U Jambolu su vlasti koristile avione za dezinfekciju romskog naselja u kojem se pojavio virus COVID-19, i držale su ga pod strogim karantinom, čak i nakon što je vanredno stanje u zemlji okončano.
Černusakova je rekla da su zajednice na koje je policija usmjerila često najveća manjina i da je pandemija produbila već postojeću rasnu nejednakost.
–Zanimljivo je da su ti slučajevi novi, ali također i stari – rekla je.
Bugarski dužnosnici kazali su da Romi ne poštuju pravila socijalne distance, a njihovi loši životni uslovi otežavaju održavanje higijene, opravdavajući dodatne mjere.
Stručnjaci Ujedinjenih nacija za ljudska prava pozvali su u maju Bugarsku na promjeni taktiku, rekavši: „Duboko smo zabrinuti zbog diskriminatornih ograničenja koja su Romima nametnuta na etničkoj osnovi i koja bugarski državni dužnosnici otvoreno podržavaju kao dio širih mjera za sprječavanje širenja virusa COVID-19.”
Policijski dužnosnici širom svijeta suočavaju se sa sve većim pitanjima vezanih za upotrebu sile i rasne diskriminacije od smrti Georgea Floyda, nenaoružanog Afroamerikanca kojeg su policajci doslovno ugušili.
Amnesty International utvrdio je prošle godine da su prava Roma prekršena u više od polovine svih evropskih zemalja, a u 13 od 35 zemalja Evrope bilo je nekažnjenih nezakonitih upotreba sile od strane službenika.
„Vlasti moraju rješavati institucionalni rasizam, rasnu podjelu i diskriminaciju unutar policije koji su karakterizirali njihove reakcije na pandemiju virusa COVID-19. Vrijeme je da se takve prakse završe i da se Evropa suoči s rasizmom u vlastitom dvorištu“, rekla je Barbora Černusakova.
(portal-udar.net)
