Romski
U romskom naselju Sofa, pored Viteza, žive Behara i Fadil Tahirović, koji se nekoliko godina bave sakupljanjem i prodajom sekundarnih sirovina. U istom naselju, istim poslom se bavi još nekoliko porodica.
-Radio sam 35 godina u firmi, koja se davno zatvorila i sada čekam penziju. Bilo je dana kada nismo imali šta jesti. Sa jednim kolegom sam počeo sakupljati otpad koji se odlagao iz privatnih domaćinstava, pa sam tako odlučio da više radim i više zaradim. Da kradem, prosim i molim druge, nisam htio, objašnjava Fadil Tahirović.
Posljednjih nekoliko godina, Behara i Fadil su ostvarivali značajan profit od prodaje sekundarnih sirovina i tada su odlučili unaprijediti poslovanje, te svoje domaćinstvo zvanično registrovati kao preduzeće. Skoro tri godine, njih dvoje su vodili firmu za sakupljanje sekundarnih sirovina „Jami“. Međutim, usljed problema sa poslovanjem i zakonskim obavezama, ova firma je nedavno zatvorena.
-Pri otvaranju firme, nismo imali podršku opštine, niti određenih organizacija, već nam je pomagala naša rodbina. Imali smo određenu opremu, presu kojom se savijaju paketi sa sirovinama. Honorarno smo angažovali dvoje ili troje radnika, a sada je to sve spalo na nas dvoje, govori Behara.
Budućnost djelatnosti sakupljanja sekundarnih sirovina, sve više će biti pod znakom pitanja, saznali smo od naših sagovornika. Kažu da je sve manje dostupnog materijala za prodaju. Ipak, za sada uspijevaju pronaći, a iako nemaju svoju firmu, nastavili su saradnju sa firmama koje otkupljaju sekundarne sirovine.
-Ljudi nam i dalje dovoze materijal koji mi obrađujemo, pa onda prodajemo. Sarađujemo sa zeničkom firmom „Šuc“ koja od nas otkupljuje sirovine već dugo godina. Najčešće se radi o željezu, bakru, aluminijumu, mesingu, cinku i olovu. Međutim, cijena pada. Sada je kilogram aluminijuma jedna marka. Za sedam dana obično sakupimo oko 100-150 kg aluminijuma ili bakra u količini od 30-40 kg, rekli su naši sagovornici.
Tokom kratkog vremena funkcionisanja njihove firme, Behara i Fadil ističu da su ponekad otkupljivali materijal u vrijednosti od 2.000 do 3.000 KM, koji su dalje distribuirali, no danas je situacija potpuno drugačija. Dok se prisjećaju tih dana, Behara i Fadil ipak kažu da su zadovoljni, ali prije svega ponosni, jer uprkos teškim okolnostima, pošteno zarađuju za svoje malo domaćinstvo.
Sakupljanjem i prodajom sekundarnih sirovina, bavi se veliki broj porodica u Bosni i Hercegovini. Obično je nepovoljna materijalna situacija razlog zbog kojeg se ljudi odlučuju na ovakav vid zarade. Najčešće se radi o neformalnim sakupljačima, ljudima koji nemaju status zaposlenih lica, niti ostvaruju bilo kakva zakonska prava na osnovu svog rada.
S druge strane, Behara i Fadil su dokaz da uz male poticaje, sakupljanje sekundarnih sirovina može postati vrlo ozbiljan biznis. Ovaj bračni par, ali i mnogi drugi ljudi o kojima smo pisali, samo su neki od primjera o kojima treba razmisliti, a neko će već prepoznati potencijal.
(portal-udar.net)
