Ben-Meir, profesor na NYU univerzitetu: Diskriminacija Roma je sramota za Evropu

Mnogi Romi žive u izoliranim zajednicama i često su nesvjesni ili nisu u mogućnosti da pristupe socijalnim programima i servisima. Nepismenost, nedovoljan prisupt informacijama, nedostatak povjerenja u lokalne vlasti, neke su od barijera s kojima se suočavaju. Nažalost, Romi se suočavaju s diskriminacijom i fizičkim nasiljem i izvan zemalja Balkana

1253

Prije dvije sedmice, 29-godišnja Romkinja je fizički napadnuta usred dana na Kosovu, nakon širenja lažnih optužbi da je kidnapovala djecu. Društvene mreže bile su platforma za govor mržnje i širenje lažnih informacija, koji obično prethode nasilju nad Romima, piše u autorskom tekstu profesor Njujorškog univerziteta Alon Ben-Meir, prenosi Udar.

– Generalno, mržnja i prezir prema Romima na Balkanu i Evropi su, nažalost, ugrađeni u psihu i kulturnu orijentaciju. Ovim se može objasniti kako je moguće da je Romkinja napadnuta na ulici dok je grupa mladih ljudi to posmatrala ništa ne poduzimavši – navodi Ben-Meir.

Mnogi se pitaju zašto evropske vlade ne poduzimaju neophodne mjere da zaustave ovu vrstu ponašanja, naročito u zemljama koje se žele priključiti EU. Prema podacima Evropske komisije, u Evropi živi između 10 i 12 miliona Roma, od čega jedan million u zemljama Zapadnog Balkana.

Romi su najveća etnička manjina u Evropi, a mnogi žive u siromaštvu i žrtve su predrasuda, nasilja, socijalne isključenosti, zloupotrebe djece i seksualnog iskorištavanja. Prema izvještajima, u 2018. je stotine romske djece prebačeno u Holandiju gdje su bili seksualni robovi.

– Iako su evropske zemlje zabranile diskriminaciju protiv romske zajednice, ova populacija se i dalje susreće sa velikim preprekama u obrazovanju, pristupu zdravstvenoj njezi, kao i nemogućnosti zaposlenja – stoji u tekstu Ben-Meira objavljenom na portalu Value Walk, i dodaje se:

Izvještaj Svjetske banke “Prekinuti ciklus isključenosti Roma na Zapadnom Balkanu” objavljen u martu 2019. objašnjava da se Romi susreću sa brojnim preprekama i ograničenjima koji im onemogućavaju da prikupe ljudski kapital, da učestvuju na tržištu rada na jednakoj bazi i ostvare ekonomske benefite.

– Nedovoljne zalihe i akumulacija ljudskog, fizičkog, finansijskog i socijalnog kapitala umanjile su mogućnost romskih domaćinstava da generiraju dovoljno prihoda tokom životnog ciklusa – navodi se u izvještaju.

Mnogi Romi žive u izoliranim zajednicama i često su nesvjesni ili nisu u mogućnosti da pristupe socijalnim programima i servisima. Nepismenost, nedovoljan prisupt informacijama, nedostatak povjerenja u lokalne vlasti, neke su od barijera s kojima se suočavaju. Nažalost, Romi se suočavaju s diskriminacijom i fizičkim nasiljem i izvan zemalja Balkana.

U mnogim zemljama EU, uključujući Mađarsku, Italiju i Veliku Britaniju, Romi žive u odvojenim zajednicama, a zanemarena su im prava iz oblasti obrazovanja i rada. Osim toga, često se suočavaju sa rasističkim napadima, ponekad uz saučesništvo policije.

Često su meta napada cijele porodice, čije kuće bivaju spaljene. U nekim slučajevima brišu se cijela romska naselja u Evropi. O nasilju nad Romima ne izvještava se dovoljno. Romi često bivaju optuženi za probleme u društvu i označeni kao stranci koji su inferiorni građani, pa im se često otkazuje gostoprimstvo u lokalnim zajednicama.

Romi su bili ubijani od strane nacističkog režima, jer su bili viđeni kao prijetnja “superiornoj rasi”. Himmler je kazao da Rome treba tretirati kao i Jevreje i poslati ih u kampove. Sedamdeset četiri godine nakon pada nacističkog režima, situacija za Rome se nije previše popravila.

Iako Romi više nisu žrtve genocida, oni se i dalje suočavaju sa diskriminacijom, zloupotrebama i nasiljem. U Mađarskoj je 2009. ubijen 5-godišnji romski dječak. U Francuskoj je 2019. došlo do serije napada nakon lažnih izvještaja o pokušaju otmice. Napad prošlog ljeta na romski kamp kod Lviva u Ukrajini za posljedicu je imao jedan smrtni slučaj i četiri povrijeđene osobe, uključujući dječaka i trudnicu.

Situacija se ne popravlja uprkos činjenici da je EU poduzela mjere iz akcionog plana za sprečavanje diskriminacije Roma. Evropska komisija je 2011. objavila Evropski okvir za nacionalne strategije integracije Roma, kojim se ocjenjuje strategija i politika svake pojedinačne države u ovoj oblasti.

Od 2013. Evropsko vijeće je usvojilo preporuke za efektivnu integraciju Roma u zemljama EU – što je prvi dokument na nivou EU o inkluziji Roma.

Xhemal Ahmeti, novinar i historičar porijeklom iz Makedonije, rekao je da su, prema posljednjim izvještajima organizacija za ljudska prava, Romi najviše ugroženi u Rumuniji i nekim zemljama Balkana, kao što su Makedonija i Srbija.

– S druge strane, njih političari koriste, naročito tokom predizbornih kampanja. Kada političarima trebaju mase ljudi, oni instrumentaliziraju Rome sa malo novca, da dobiju njihovu podršku – kazao je Ahmeti.

Uzimajući u obzir sistematično narušavanje prava Roma, evropski zvaničnici moraju se pozabaviti ovih problemom, jer on predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava o kojima EU toliko brine. Civilno društvo, mediji itd. bi trebali biti mobilizirani za borbu protiv diskriminacije Roma.

Tretmanom Roma mora se pozabaviti Evropska komisija, a naročito balkanske države koje žele postati članice EU. Evropska unija mora jasno poručiti tim državama da moraju poduzeti hitne i značajne mjere da spriječe diskriminaciju Roma u svim aspektima života. U suprotnom, one bi mogle trpjeti posljedice na svom putu ka članstvu u EU.

Prema izvještaju Svjetske banke iz marta ove godine, inkluzija Roma nije samo moralni imperativ, već može imati pozitivne ekonomske efekte. Romi mogu nadoknaditi manjak radne snage jer je uglavnom riječ o mlađoj populaciji.

Diskriminacija na rasnoj ili religijskoj osnovi je, nažalost, ugrađena u naš sistem, kao ljudskih bića. Distanciranje od drugih – jer vjerujemo da smo superiorni – daje nam lažni osjećaj moći koji volimo da koristimo, čak i ako time nanosimo nepodnošljiv bol i patnju drugima.

Iako ne možemo promijenti svoju ljudsku prirodu, možemo promijeniti ponašanje i biti tolerantniji prema Romima. To ne trebamo činiti samo zbog mira i socijalne harmonije, već zbog ukupne produktivnosti i napretka koji možemo postići ako jednakost i pravda prevladaju, zaključuje Ben-Meir.

Ben-Meir je, inače, profesor međunarodnih odnosa u Centru za globalna pitanja, na Njujorškom univerzitetu.

(portal-udar.net)