Bez obrazovanih Roma svi elementi integracije su zakočeni

Socijalna integracija Roma je otežana zbog njihove obrazovne strukture, koja je usljed  negativnih istorijskih okolnosti i izrazito lošeg ekonomskog položaja, još uvijek na vrlo niskom nivou. Stoga je država BiH, kao i lokalne zajednice, usljed pritisaka međunarodne zajednice i romskih udruženja, ali i djelimično svjesnosti o nužnosti rješavanja ovih problema, pokrenula niz aktivnosti. Obrazovanje je preduslov rješavanja svih drugih elemenata inkluzije.

U oblasti obrazovanja Roma napredak je postignut prije svega na polju osnovnoškolskog obrazovanja gdje je u nekim sredinama postignut stopostotan obuhvat. No, i dalje postoji prilično velik negativan trend izostanka srednjoškolskog obrazovanja nakon završene osnovne škole, a samim tim je veoma mali broj Roma upisanih na visokoškolske ustanove. Prema stajalištu Ombdusmena BiH, ključne barijere kvalitetnijoj implementaciji Revidiranog akcionog plana BIH o obrazovnim potrebama Roma su određene slabosti u komunikaciji nižih nivoa vlasti, ali i neažurnost u dostavljanju podataka od strane nevladinih organizacija. Udruženja Roma samokritično ističu da je jednim dijelom prepreka u boljoj implementaciji obrazovanja Roma i nedovoljno razvijena svijest o potrebi obrazovanja koja se treba otkloniti ili bar umanjiti kontinuiranim edukacijama odraslih pripadnika romske populacije (roditelja). I međunarodne i lokalne nevladine organizacije rade na smanjenju jaza između rezultata obrazovanja kod romskog i neromskog stanovništva, uključujući sprječavanje segregacije u obrazovnom sistemu.

Nedžad Jusić, gradski vijećnik iz Tuzle i osnivač udruženja „Euro Rom“ za Udar ističe da se uspješnost svakog naroda može mjeriti po tome koliko je taj narod obrazovan. A to se, kako kaže, ogleda kroz broj akademskih ličnosti, intelektualaca.

„Nažalost, moramo konstatovati da je toga vrlo malo u romskoj zajednici. Zbog toga me i ne čudi situacija u kojoj se nalaze Romi. Ali zahvaljujući određenim aktivnostima stanje se popravlja. Mogu slobodno reći da su te aktivnosti krenule još davne 1971. godine nakon održanog prvog Svjetskog kongresa Roma i ima određenog napretka, ali je to nedovoljno. Mi moramo više ulagati u obrazovanje. Nažalost, prošla je Dekada Roma, njen prvi dio 2005-2015. godine. Nedovoljno se ulagalo u obrazovanje. Države, potpisnice Dekade, su malo ili nikako ulagale. Ne znam koja je bila strategija. Da li je strategija bila da se samo uđe u projekte Dekade, svjesni toga da se ne uradi ništa kada je u pitanju obrazovanje“, navodi Jusić.

Ovaj romski aktivista smatra da se obrazovanjem Roma manipuliše i u političke svrhe.

„Obrazovan čovjek, bez obzira ko je, Rom, Bošnjak, Srbin, Hrvat, Jevrej, će se lakše snaći, integrisati u društvo i biće partner strukturama vlasti u rješavanju određenih problema. To je sa jedne strane. A sa druge strane, strukture vlasti smatraju da su ti ljudi njima prijetnja, konkurencija, da se neće moći manipulisati sa tim ljudima. I možda zbog toga se nije dovoljno ulagalo u obrazovanje. Ja odgovorno tvrdim, finansijska sredstava koja su uložena u druge segmente, koji su takođe potrebni za Rome, da su uložena u obrazovanje imala bi veći efekat za romsku zajednicu u svim državama potpisnicima Dekade, a posebno u Bosni i Hercegovni“, kaže Jusić.

Nedžad Jusić je mišljenja da se, kada je romska populacija u pitanju, moraju obuhvatiti svi nivoi obrazovanja jer završetak osnovne škole nije dovoljan.

„Normalno, mi moramo dati veći akcenat na djecu da prvenstveno ostanu u školskim klupama u osnovnim školama. Dati dodatni akcenat na prelazak u srednje obrazovanje, zadržati tu djecu u srednjim školama i učiniti napore da ta djeca upišu i završe fakultete. Jer samo na taj način izaćemo iz tog začaranog kruga. Teška je ekonomska situacija u čitavoj Bosni i Hercegovini. Imamo pola miliona nezaposlenih ljudi. Ali osoba ako je obrazovana, ona će se lakše snaći. Ko može dati maksimum ovome? Pa može onaj ko odlučuje, kod koga su finansijska sredstva, ko kreira nastavne planove i programe. Onaj ko reguliše obrazovnu politiku. On može najviše da utiče. A mi, kao Romi, možemo da damo određene sugestije, ali mi ne možemo kreirati državne politike kada je u pitanju obrazovanje. To rade nadležna ministarstva. Ljudi koji su jednostavno plaćeni iz naših sredstava“, rekao je Jusić.

A kako vlasti rade na problematici obrazovanja Roma? U nekim kantonima, kao što je Tuzlanski, u kojem inače živi najveći broj Roma u BiH, ovim pitanjima se posvećuje velika pažnja.

Fikret Vrtagić, pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku u Ministarstvu nauke i obrazovanja Tuzlanskog kantona kaže da je veliko usmjerenje kantonalne vlade obrazovanju cjelokupne populacije na području kantona sa posebnim akcentom na romsku populaciju.

„U početku, naročito nakon rata, smo imali određenih zastoja u obuhvatu romske djece u obrazovnom procesu. Uspjeli smo potom napraviti veliki napredak. Po našim informacijama obuhvatili smo svu romsku djecu u osnovnom obrazovanju, a dobar dio te djece nastavlja i sa srednjoškolskim obrazovanjem. Mi imamo oko 500 učenika u osnovnim školama i skoro 100 u srednjim školama. To su značajni podaci koji pokazuju da se radilo i da se radi na obuhvatu sve djece u sferi obrazovanja. Danas imamo značajan broj studenata romske nacionalnosti na univerzitetima širom BiH. Jer kada imamo u vidu da prije 20 godina nije bilo ni jednog studenta u Tuzlanskom kantonu, to je uspjeh. Po našim saznanjima samo u Tuzli imamo 10 studenata Roma koji uspješno studiraju“, kaže Vrtagić.

Fikret Vrtagić ističe da ministarstvu značajno pomaže nevladin romski sektor koji ulaže napore, posebno na polju identifikaciie djece osnovnoškolskog uzrasta, a koja nisu iz raznoraznih razloga bila obuhvaćena odgojem i obrazovanjem.

„Oni zajedno sa nama rade na animiranju roditelja da upisuju svoju djecu u osnovne i srednje škole. Pored toga Ministarstvo obrazovanja i nauke TK je angažovalo i romskog stručnog saradnika koji ima zadatak da uspostavi saradnju između romskih zajednica, škola, roditelja i učenika, koji svakodnevno obilazi sve naše osnovne i srednje škole u kojima ima romskih učenika. Prati njihov razvoj, njhovo redovno pohađanje i uspjeh. O rezultatima uspjeha obaviještava njihove roditelje i jednom zajedničkom koordiniranom akcijom ministarstva, pedagoškog zavoda, romskih organizacija, romskih roditelja i učenika pokušavamo da prebrodimo sve prepreke koje se pred nama postavljaju da bi smo na taj način postigli što bolje rezultate u učenju i vladanju učenika. Jer samo čovjek koji ima formalno obrazovanje postaje konkurentan na tržištu rada i lakše pronalazi svoje zaposljenje i daje doprinos ne samo u sticanju dohodka za svoju porodicu, nego društvu u cjelini“, kaže Vrtagić.

U okviru projekta podrške učenicima srednjih škola romske nacionalnosti u Tuzlanskom kantonu koji finansiraju Romski obrazovni fond i Grad Tuzla, a provodi Udruženje Roma “Euro Rom” odobreno je 89 stipendija za školsku 2019/20. godinu. Predviđena je i mentorska podrška učenicima. Ovo bi trebalo da olakša roditeljima i učenicima školovanje djece i osnaži ih u vjeri da je neophodno završiti srednje škole.

Nedžad Jusić ističe da može da bude ponosan na Tuzlanski kanton po broju učenika koji pohađaju sva tri nivoa obrazovanja.

„50 posto romskih učenika u cijeloj BiH je u Tuzlanskom kantonu, a od toga je pola u gradu Tuzla. Precizno, u našem kantonu je 100 romskih učenika u srednjoškolskim klupama. Riječ je onima koji su se izjasnili kao Romi, a vjerovatno ih ima više. Dakle, ta djeca kada su došla u školu su rekla – ‘da, ja sam Rom’. To je druga stvar kojoj težimo, a to je da izgradimo romski brend., u smislu da se djeca ne stide onoga što jesu. Ne treba da se stidimo onoga što jesno nego da se stidimo onoga što se pravimo da jesmo“, kaže Jusić. Ističe i da ukupno u Tuzlanskom kantonu ima 564 učenika koji su se izjasnili kao Romi, a da je 236 je na području grada Tuzle.

„Ovo su provjerljivi podaci. Ministarstvo obrazovanja Tuzlanskog kantona je jedino u Federaciji, pa i u BiH, koje vodi evidenciju svojih učenika prema nacionalnoj strukturi. Kada govorimo o visokom obrazovanju, mi na području kantona imamo 12 studenata, a od toga je 10 sa područja grada Tuzle. Mi želimo da imamo obrazovane Rome koji će preuzeti ulogu da sa strukturama vlasti rješavaju, nećemo reći probleme, nego pitanja Roma“, rekao je Jusić.

Alisa Suljić, je učenica srednje Ekonomske škole iz Tuzle. Dobitnica je stipendije za srednjoškolsko školovanje za koju kaže da izuzetno pomaže.

„Mnogo nas nema dovoljno sredstava da uzme knjige, sveske, potrepštine za školu i vjerovatno kada bi se ukinula ta stipendija mnogo djece romske populacoije bi prekinulo svoje školovanje. Naravno, odgovaralo bi mi da dobijem stipendiju i za fakultet. Ovako sama ne bi mogla da upišem fakultet bez neke pomoći. I planirala sam fakultet, ali ne znam koji. Sada mi je važno da završim srednju školu sa dobrim uspjehom“, kaže Alisa.

Alisa navodi da je nekada bilo previše diskriminacije Roma, ali da se zadnjih godina situacija popravila.  

„Sada je toga manje, svi se zajedno družimo bez obzira na nacionalnost. Tome su doprinijele i radionice u Euro Romu gdje učestvuju mladi i romske i neromske populacije. Tu se učimo da budemo jednaki, i to je na neki način i zabava, jedna vannastavna aktivnost. Mladi, pogotovo stariji srednjoškolci od 17 godina izlaze po kafanana. Ja sam mlađa, moram biti u 9 sati kući. Učim, koristim mobitel umjereno. Tako se može uspješno završiti škola“, kaže mlada učenica.

Esmeralda Zejnilović je studentica Socijalnog rada iz Tuzle i dobitnik stipendije za visokoškolsko obrazovanje.

„Najveći problem sa kojim se susreću mladi ljudi jeste siromaštvo. Mislim da stipendija koja mi je obezbijeđena meni predstavlja neku veliku motivaciju u daljem obrazovanju i studiranju. Smatram da je to neka vrsta podrške mladim ljudima da nastave dalje obrazovanje. Prije svega socijalni rad sam upisala jer volim pomagati ljudima koji se nalaze u stanju socijalne potrebe“, kaže Esmeralda. Smatra da vlasti trebaju više da ulažu u podršku obrazovanja mladih.

„U srednjoj školi smo imali mentore i tutore koji su nam pomagali u predmetima koji nam baš najbolje nisu išli i to nam je pomoglo. Samim tim to mi je i pomoglo da upišem fakultet jer su prepoznali moju motivaciju i želju za učenjem. Mislim da se i nakon škole i fakulteta treba da nastavi ta podrška u traženju posla. Nije lako danas naći posao, ali to me ne demotiviše. Ja se obrazujem da bih imala šanse da nađem posao“, rekla nam je Esmeralda.

Osim stručne i novčane podrške romskim učenicima, potreban je razvoj kompetencija te senzibiliteta i nastavnog kadra. Kako ističu iz Romskog obrazovnog fonda, nužno je poboljšanje nastavnih metoda i sposobnosti školskog osoblja u multikulturalnim sredinama, povećanje motivisanosti i učešća u obrazovnim sistemima u romskoj zajednici, jačanje podrške za romske studente, jačanje obrazovanja odraslih, smanjenje ekonomskih i administrativnih prepreka za pristup Roma svim nivoima obrazovanja i uvođenje romske kulture i jezika u nastavne programe. Dakle, niz stvari koje su u sistemu spojenih posuda i koje su tijesno vezane za druge socio-ekonomske probleme koji postoje u BiH.