Bosna i Hercegovina u procesu približavanja Evropskoj uniji, u kome se nalazi od momenta kada je počela da pregovara u okviru Sporazuma o stabilizaciji i proširivanju, nije načinila nikakav fundamentalana iskorak prema EU, rečeno je na današnjoj konferenciji “Dvije godine poslije: Mišljenje Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU”, održanoj u Sarajevu.
Konferenciju je organizovao Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH), povodom druge godišnjice od objavljivanja Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo u EU i 14 prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti.
O jačanju unutar zajedništva govorila je i ambasadorica Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Strömquist, naglasivši da Švedska podržava zahtjev BiH za članstvo u EU, ali i drugih zemalja u okruženju.

–Prošle su dvije godine otkako je Evropska komisija izdala Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, ali je nažalost na tom planu ostvaren mali napredak. Godina pred nama, 2021. je godina u kojoj nema izbora u BiH i očekujemo da će bh. političari uložiti odgovarajući napor kako bi se reforme i napredak u BiH ostvarili prije početka izborne kampanje, koja slijedi već naredne godine – kazala je Strömquist.
Dvije godine su prošle od objavljivanja Mišljenja Evropske komisije (EK) o zahtjevu za članstvo u Evropskoj uniji (EU) i četrnaest prioriteta. Nažalost, Bosna i Hercegovina je tek jedan u potpunosti realizirala i to na način da su stvorene formalne pretpostavke za njegovo ispunjavanje, a radi se o osiguranju pravilnog funcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, jedno je od opažanja na koje su uputili učesnici današnje konferencije.

–Aktuelno stanje karakterizira potpuna blokada evropskog puta BiH, a svjedoci smo i da je propraćeno svojevrsnom paralizom institucija vlasti u BiH. Parlamentarna skupština BiH (PSBiH) usvojila samo jedan zakon pa se postavlja pitanje šta bh. Parlamentarci uopće rade. Da ne bi bilo pogrešnih interpretacija, usvojena su i dva zakona o budžetu, ali ti zakoni su nešto što se dešava po automatizmu – kazao je predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH Srđan Blagovčanin, dodavši kako je upravoZakon o Budžetu za 2019. usvojen tek na kraju te godine, dok je onaj za 2020. usvojen u sedmom mjesecu, a budžet za tekuću, 2021. godinu još nije ni usvojen, kazao je Blagovčanin, zaključivši da, nastavi li se ovim tempom BiH ni za tri decenije neće neće ispuniti prioritete iz Mišljenja EK za dobijanje kandidatskog statusa.
Stručnjak za EU integracije i politički analitičak, Adnan Huskić, ukazao je na to kako je u posljednje vrijeme uočljiv i manjak interesa za BiH postoji i unutar EU:
“Mi ne spadamo u zemlje koje su susjedstvo EU, kada govorimo o konkretnim politikama, već u zemlje koje su dio proširenja.”
Govoreći o prethodne dvije godine i napretku BiH, Huskić je kazao da BiH u ovom procesu u kome se nalazi od momenta kada je počela da pregovara u okviru Sporazuma o stabilizaciji i proširivanju nije načinila nikakav fundamentalana iskorak prema EU, kako navodi EU se približavala BiH.

–Bosanskohercegovačke vlasti nemaju nikakav interes da se BiH približi EU, to možete vidjeti i po načinu na koji se odnose prema ovome procesu, kao i po načinu na koji proces približavanja EU postaje instrument dnevno-političkoj borbi. Problem je i u tome što je priča oko približavanju i ulasku u EU postala samo priča – zaključio je Huskić.
(Portal Udar)