Romski
Udruženje „Vaša prava BiH“ zajedno sa UNHCR-om se bavi promocijom i zaštitom ljudskih prava, pružanjem besplatne pravne pomoći izbjeglicama, raseljenim licima, tražiocima azila i osobama u riziku od apatridije.
Prevencija i smanjenje apatridije je jedna od oblasti djelovanja Udruženja „Vaša prava“ usmjerena uglavnom ka romskoj zajednici i kao ključnog partnera u rješavanju problema ima same Rome i romski nevladin sektor.
Kada ste apatrid, to znači da vas nijedna država prema svojim propisima ne smatra svojim državljaninom, jer ne posjedujete dokumente kojim dokazujete državljanstvo. Međutim, u Bosni i Hercegovini je jako malo ovakvih osoba i njihov broj je vjerovatno dvije osobe.
Što se tiče otvorenih slučajeva, do jučerašnjeg dana, Udruženje „Vaša prava BiH“ je identifikovalo 93 osobe koje se nalaze u riziku od apatridije i mogli bi postati državljani, što gotovo uvijek i bude tako ili apatridi, za što su šanse veoma male.
Kod nas se uglavnom radi o osobama u riziku od apatridije. To su svi oni, najčešće djeca koja po rođenju nisu upisana u matičnu knjigu rođenih u predviđenom roku i tada se smatraju osobama u riziku od apatridije. U BiH se primjenjuje princip sticanja državljanstva po porijeklu, dakle ako su roditelji državljani BiH, onda i dijete automatski postaje državljanin iste, ističu Edita Avdibegović i Bakir Mrkonja, pravni savjetnici Udruženja „Vaša prava BiH“ i dodaju da su do sada pomogli skoro 2.000 ljudi da se upišu u matičnu knjigu rođenih.
Rečeno nam je da su u ovom momentu evidentirana 93 lica, osobe u riziku od apatrudije, ali da podatak stalno varira. Rad na terenu je ključan za mapiranje osoba u riziku od apatridije i podrazumijeva saradnju sa više aktera, uključujući predstavnike lokalnih zajednica, nevladin sektor, javne ustanove, opštine i druge.
Ovaj mjesec možemo završiti 10 slučajeva, ali ćemo pronaći 15 novih, jer se djeca, naravno, stalno rađaju. Takođe, dolaze naši državljani iz inostranstva koji su takođe u riziku od apatridije. Obilazimo naselja gdje žive Romi na području cijele BiH. Razgovaramo, umrežimo se sa njihovim predstavnicima, udruženjima, medijatorima ili nam ljudi sami dolaze u kancelariju. Ljudi su otvoreni i zainteresovani da se njihovo pitanje riješi. U početku nije bilo tako, vladalo je nepovjerenje prema našoj dobroj namjeri, rekao je Mrkonja.
Kampanje s ciljem da se osobe upišu u matične knjige rođenih sprovode se preko radija, televizija, dijeljenjem letaka, informisanjem predstavnika nevladinih organizacija… Pored pružanja besplatne pravne pomoći korisnicima u ovim postupcima, „Vaša prava BiH“ provode aktivnosti zagovaranja u pogledu izmjena zakona i olakšavanja cjelokupne procedure.
U 2017. smo u svih 10 kantona u saradnji sa matičnim uredima i centrima za socijalni rad organizovali okrugle stolove o upisu u matične knjige, koje su posljedice, koje su međunarodne obaveze države i sl. Primijetili smo da je sada potrebno uraditi neke izmjene zakona. Učestvujemo u zagovaranju da se kroz zakon obezbijedi mehanizam prevencije apatridije, rekla je Avdibegović.
Nemogućnost ostvarivanja prava
Osobe u riziku od apatridije su pravno nevidljive i nemaju mogućnost ostvarivanja gotovo svih prava, s obzirom da ne posjeduju ličnu kartu koja je neizbježan identifikacioni dokumenat.
Nemate ličnu kartu, pasoš, vozačku dozvolu. U načelu ne možete ostvariti nijedno pravo bez rodnog lista, državljanstva, određenog matičnog broja i prijavljenog prebivališta. Kao da ne postojite. Nedavno smo organizovali seminar na koji smo pozvali jednog momka koji tada nije bio upisan u matičnu knjigu rođenih i nije imao dokumente. Na recepciji su mu tražili ličnu kartu rekavši mu da ga ne mogu primiti u hotel, objašnjava Mrkonja probleme osoba u riziku od apatridije.
Najviše ovakvih osoba evidentirano je u Tuzlanskom kantonu. Prevencijom i spriječavanjem apatridije, iz godine u godinu je sve manje osoba u riziku. Mnogi slučajevi danas se odnose na državljane BiH rođene u inostranstvu.
“Nekada smo godišnje imali po 300-400 slučajeva, a sada godišnje do 100 s tim da imamo neke slučajeve koji su komplikovani, posebno sa našom djecom, našim državljanima rođenim u inostranstvu. Na primjer, žena se porodi u Njemačkoj i zbog nekog razloga država je deportuje, a ona nije ponijela rodni list iz Njemačke koji mora biti na internacionalnom obrascu ili na običnom obrascu koji mora imati apostille pečat. Imamo ljude koji su vraćeni u BiH poslije rata i nikad nisu uspjeli pribaviti te dokumente. Na našim fokus grupama u romskim zajednicama savjetujemo da kada se vraćaju u BiH moraju ponijeti izvod iz matične knjige rođenih na internacionalnom obrascu. Često nam ljudi govore i pogrešne podatke. Takvi slučajevi su nam naročito teški”, rekao je Bakir Mrkonja, pravni savjetnik u „Vaša prava BiH“.
Takvih slučajeva imamo 30-ak, gdje se posredstvom Ministarstva vanjskih poslova BiH poslali molbu Njemačkoj da nam dostavi rodne listove. Međutim od organa SR Njemačke smo dobili obavještenje da se traženi izvodi iz matičnih knjiga ne mogu izdati na internacionalnom obrascu iz razloga što majke djece u momentu rođenja nisu posjedovale identifikacione dokumente i što njihov identitet nije potvrđen te su nam umjesto izvoda iz matične knjige rođenih na internacionalnom nivou dostavljeni izvod iz matične knjige rođenih na običnom obrascu koji nije apostille ovjeren. Sve nam to stvara dodatne komplikacije, pa smo pokrenuli određene inicijative upućene Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova, dodala je Avdibegović.
Neophodna stručna pomoć
U riziku od apatridije su dominantno nepismene i neobrazovane osobe. Iz tog razloga je veoma važno osobi dati pravu informaciju i upititi je na pravi način. Ovi poslovi su u nadležnosti opština, koje se nisu pokazale naročito zainteresovanim u pružanju ovakve vrste pomoći.
Da biste popunili dokument i ostvarili određeno pravo, potrebno vam je neko znanje. Neko je nepismen. U opštini mu kaže šta treba popuniti, ali ne i kako, pa se osoba nikad više i ne vrati tamo. Neke osobe ne bi dobile dokumente bez pravne pomoći. Na primjer, za novorođeno dijete se formular popunjava skoro pola sata i ono što se traži nije toliko jednostavno. Po Zakonu o matičnim knjigama rođenih u opštini su dužni pomoći osobama prilikom popunjavanja obrazaca, međutim oni to ne rade, ističe naš sagovornik.
Obezbijediti stručnu pomoć nepismenim osobama, nacionalnim manjinama i socijalno ugroženim licima je odredba za koju su se izborili u ovoj organizaciji. Pošto je prepreka bila i plaćanje takse, s ciljem prevencije rizika od apatridije, lica su oslobođena plaćanja.
UNHCR je angažovao ljude iz zajednice, romske medijatore koji su prošli obuku i pomagali u evidentiranju osoba u riziku od apatridije. Oni su davali informacije roditeljima o važnosti upisa djece u matične knjige rođenih, kao i da se prilikom popunjavaju obrazaca i borbe za svoja prava ne oslanjaju na druge, rekla je za Udar pravna savjetnica Edita Avdibegović.
(portal-udar.net)
