Romski
Aktivistice organizacija u ostvarivanju prava Romkinja u Albaniji kažu da su uprkos brojnim promjenama koje su se desile u posljednjih nekoliko godina, Romkinje u ovoj zemlji i dalje izložene siromaštvu, problemu ranih brakova, visokoj stopi nezaposlenenosti, nedostatku obrazovanja i brojnim drugim problemima.
Aktivistice Meleqe Rrenja i Brisilda Taco su za doprinos u integraciji romske populacije i osnaživanje Romkinja unutar lokalnih zajednica dobitnile nagradu Evropske unije „Nepoznate heroine“ koja je ove godine prvi put dodijeljena za zemlje Zapadnog Balkana i Turske.
„Nagradu ne vidim kao lično postignuće, već kao poruku da se radom može nešto dobro učiniti što može biti dobar primjer drugim ženama iz naše zajednice“, kaže dobitnica nagrade, Meleqe Rrenja.
Za nagradu Evropske unije koja joj je dodijeljena nakon pedeset godina aktivizma kaže kako je to zahvaljujući radu i zalaganjam svih romskih organizacija. Iako je nagrada veoma važna, kaže da su promjene koje su se desile po pitanju prava Romkinja važnije, ali da to još uvijek nije dovoljno. Rrennja ističe da je zastupljenost Romkinja u svim društvenim sferama veoma mala, a da su one zapravo aktivnije i brojnije na svim sastancima koji se tiču prava Roma u Albaniji.
Čak pedeset posto ispitanih Romkinja iz Albanije starosne dobi između 20 i 49 godina vjenčale su se prije punoljetstva, pokazalo je istraživanje UNDP-a. Borba protiv ranih brakova upravo je jedna od glavnih inicijatava aktivistice Meleqe Rrenja koja danas ima sedamdeset i jednu godinu i predsjednica je organizacije „Tomorrow’s Roma Women“ iz Berata. Rrenja je i prva je učiteljica Romkinja u ovoj zemlji. Pored borbe protiv ranih brakova, njena podrška je usmjerena na obrazovanje romskih djevojčica i žena koje je, kako kaže problematično, ali da je u posljednje vrijeme napredovalo.
„Kao primjere uzimamo djevojčice i majke koje se obrazuju. Kad imamo sastanke fokusiramo se na njih, pratimo i ocjenjujemo ih, i vidjeli smo da to ima uticaja na društvo“, kaže Rrenja.
Rrenja je otvorila vrtić za romsku djecu u Beratu, pomaže Romima u postupcima zdravstvene zaštite i savjetnica je u posredovanju članova zajednice koji podnesu zahtjev za socijalno stanovanje ili onih koji su deložirani iz svojih stanova.
Većina romske djece prekida školovanje čak i prije završetka osnovne škole iako Zakon o obrazovanju Albanije nalaže obavezno obrazovanje za svu djecu iznad šest godina, procjene su Evropskog centra za prava Roma. Najveći razlog je, kako se navodi, siromaštvo.
Kao pozitivan primjer žene Romkinje koja je zahvaljujući obrazovanju doprinijela u ostvarenju prava Romkinja u Albaniji je Nadire Renja, koordinatorica Mreže Romkinja iz Berata. Nadire Renja je sa 46 godina završila fakultet i svojim aktivizmom se zalaže za obrazovanje i jednaka prava Romkinja sa drugim ženama u društvu.
„Obrazovanje je lično i neophodno je ako želite postati neko u životu“, rekla je Renja.
Nadire Renja kaže da organizacija okupljaja i Romkinje iz različitih gradova Albanije koje nemaju određen nivo obrazovanja kako bi ih upoznali sa načinim primjene njihovih prava u društvu.
Potrebna veća regionalna saradnja
Iako saradnja između Romkinja iz različitih gradova Albanije postoji, aktivistice smatraju da bi njihova borba bila učinkovitija kada bi se saradnja proširila na regionalnom i na međunarodnom nivou.
„Ako budemo uspjeli stvoriti žensku mrežu na Balkanu ili još dalje u Evropi, to će biti sjajna, fantastična stvar“, kaže Meleqe Rrenja koja je dodaje da se trenutna saradnja svodi na zajedničke edukativne treninge nakon kojih se kaže „sve završi“.
Nagrađena, Meleqe Rrenja članica je mreže Romkinja iz Sjeverne Makedonije i sarađuje sa organizacijama iz Crne Gore, Hrvatske, Kosova i dodaje da je razmjena različitih iskustava jako važna i da može pomoći u ostvarivanju prava svih Romkinja.
Aktivistice za prava Romkinja kažu da lična i pojedinačna iskustva mogu biti mala, ali da iz toga mogu poboljšati svoje sposobnosti i ukazati na njihove probleme. Kažu kako je potrebno više promovisati i pozitivne priče Romkinjaiz države i regije, kako bi one postale vidljivije i bile bolje prihvaćene u društvu. Veliki značaj vide u podršci međunarodnih organizacija koje su, kako kažu, davale veću podršku od lokalnih vlasti.
U Albaniji je 2012. osnovan i Centar za prava Romkinja i od tada radi na osnaživanju i ujedinjenju Romkinja čije su preporuke uticale na promjene odluka lokalnih vlasti u ostvarenju njihovih prava i životnih uslova.
Prema riječima direktorice centra i aktivistice, Manjole Veizi, potrebno je osnažiti i udružiti Romkinje koje će u bućnosti mađunarodnim organizacijama moći poslati posebne preporuke za ostvarivanje njivih prava.
„Obrazujte svoje kćeri i budite jake zbog njih. Borite se za svoja prava i ne odustajte. Udružite se i promijenite svoju realnost“, za kraj je poručila Veizi.
Problemi Roma i Romkinja slični su u svim zemljama regiona, a kako bi poboljšao njihov položaj nedavno je osnovana i Balkanska mreža Romkinja za čije članstvo su Memorandum do sada potpisale ženske organizacije iz Srbije, Crne Gore, BiH, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Kosova, a očekuje se i pridruživanje aktivistica iz Albanije i Turske.
(portal-udar.net)
