Romski
Bosna i Hercegovina kao zemlja izuzetnog geostrateškog položaja je tranzit za brojne migrantske grupe koje iz različitih motiva i nevolja se kreću prema zapadnoj Evropi, što je izuzetna prilika za kriminalce koji se bave trgovinom ljudima. Međutim, većina zabilježenih slučajeva trgovine ljudima u BiH tiče se domaćih državljanja, kako počinioca, tako i žrtava. Na osnovu podataka koje je iznio Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, u 2021. godini zabilježeno je 57 slučajeva žrtava u krivičnim djelima trgovine ljudima. Od toga 56 su domaći građani, a samo jedan je stranac. Pravno, riječ je o radnom iskorištavanju, ali se dominantni broj slučajeva tiče prosjačenja. Većina žrtva su djeca ili maloljetnici. Zabilježen je i jedan slučaj seksualnog iskorištavanja. Po podacima iz Ministarstva sigurnosti, u prošloj godini pokrenuto je 45 istraga, a krivično je osuđeno 28 ljudi, od čega je većina u postupcima koji su ranije pokrenuti. Po riječima Rizve, u zadnjih pet godina broj zabilježenih slučajeva trgovine ljudima u BiH je od 40 do 70, što pokazuje konstantnost. Međutim, broj žrtva je sigurno mnogo veći jer je riječ o pojavi koja se teško otkriva i povezana je sa mnogim drugim zemljama tako da se dio žrtava otkriva tek u inostranstvu. Pogotovo kada je u pitanju transport „seksualnog roblja“ i migranata.
Izvršna direktorica „Romskog informativnog centra Kali Sara“ Sanela Bešić kaže da je najveći broj žrtava trgovine ljudima iz romske populacije.
„To su maloljetna djeca, žrtve prisilnog prosjačenja i maloljetnih brakova. Na ove probleme Kali Sara duži niz godina ukazuje i sarađuje sa institucijama i tek sad možemo da kažemo da su vlasti u BiH na svim nivoima prepoznali ove probleme u sklopu Strategije za suzbijanje trgovine ljudima u BiH i akcionim planovima i definisali preventivne, ali i represive mjere na suzbijanju ove pojave“, kaže Bešić.
Na press konferenciji povodom obilježavanja završetka projekta “Kratkoročna i srednjoročna podrška jačanju napora u borbi protiv trgovine ljudima u BiH”, čiju provedbu je podržao Biro za međunarodnu borbu protiv narkotika i provedbu zakona Vlade SDA-a (US DoS/INL), državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Samir Rizvo je rekao da je preko 1.000 ključnih aktera prošlo obuku o indikatorima prepoznavanja trgovine ljudima. To su socijalni radnici, policajci, tužioci, inspektori rada, obrazovni i zdravstveni radnici, te osoblje iz privremenih prihvatnih centara za migrante, izbjeglice i tražioce azila.
“Kroz ovaj Projekat također je uveden inovativni koncept za digitalizirano, objedinjeno prikupljanje statističkih podataka o slučajevima trgovine ljudima”, rekao je Rizvo. Ovom prilikom je predstavljena i aplikacija “Vulnerbility Assessment” koju je moguće skinuti sa web stranice Ministarstva sigurnost BiH i na kojoj se mogu dobiti razna upustva za prepoznavanje trgovine ljudima i mogućnosti kako to prijaviti.
I sub-regionalna koordinatorica Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za Zapadni Balkan i šefica misije IOM-a u Bosni i Hercegovini Laura Lungarotti je rekla da će IOM nastaviti podržavati vlasti BiH u poboljšanom odgovoru krivičnog pravosuđa na trgovinu ljudima i njihovim naporima da na adekvatan način zaštite i zadovolje potrebe žrtava trgovine ljudima.
“Podaci prikupljeni u okviru Anketa praćenja kretanja migrantske populacije u decembru prošle godine u prihvatnim centrima u BiH, su pokazali da je od 295 ispitanika 35% bilo izloženo nekoj formi eksploatacije i nasilja tokom svog putovanja. Evidentno je da je neophodno dalje jačati sisteme zaštite ranjivih kategorija uz kontinuiranu izgradnju tehničkih I ljudskih resursa u svim aspektima borbe protiv trgovine ljudima kao što su identifikovanje, upućivanje, istraživanje, krivično gonjenje, naročito u kontekstu mješovitih migracijskih tokova”, rekla je Lungarotti.
„Kali Sara“ je učestvovala na par aktivnosti koje je IOM organizovao u sklopu ovog projekta.
„IOM je jedan od partnera Ministarstva sigurnosti BiH na suzbijanju trgovine ljudima u BiH i mi smo kao organizacija koja je partner na projektu ‘Jačanje lokalnih kapaciteta u borbi protiv trgovine ljudima u BiH’ od 2020. učestvovali na sastancima koji su bili organizovani u sklopu ovog projekta. Ti sastanci su za nas bili jako važni jer su nam omogućili da se upoznamo sa radom Ministarstva sigurnosti BIH i 17 regionalnih timova u borbi protiv trgovine ljudima“, rekla je Sanela Bešić.
Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima (30. juli) predstavlja godišnjicu usvajanja Protokola Ujedinjenih nacija za sprječavanje i suzbijanje trgovine ljudima i kažnjavanje počinilaca, poznatog kao Protokol iz Palerma.
