Borba protiv trgovine ljudima: PRISILNO PROSJAČENJE JE NAJVEĆI PROBLEM

347

Bosna i Hercegovina kao zemlja izuzetnog geostrateškog položaja je tranzit za brojne migrantske grupe koje iz različitih motiva i nevolja se kreću prema zapadnoj Evropi, što je izuzetna prilika za kriminalce koji se bave trgovinom ljudima. Međutim, većina zabilježenih slučajeva trgovine ljudima u BiH tiče se domaćih državljanja, kako počinioca, tako i žrtava. Na osnovu podataka koje je iznio Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, u 2021. godini zabilježeno je 57 slučajeva žrtava u krivičnim djelima trgovine ljudima. Od toga 56 su domaći građani, a samo jedan je stranac. Pravno, riječ je o radnom iskorištavanju, ali se dominantni broj slučajeva tiče prosjačenja. Većina žrtva su djeca ili maloljetnici. Zabilježen je i jedan slučaj seksualnog iskorištavanja. Po podacima iz Ministarstva sigurnosti, u prošloj godini pokrenuto je 45 istraga, a krivično je osuđeno 28 ljudi, od čega je većina u postupcima koji su ranije pokrenuti. Po riječima Rizve, u zadnjih pet godina broj zabilježenih slučajeva trgovine ljudima u BiH je od 40 do 70, što pokazuje konstantnost. Međutim, broj žrtva je sigurno mnogo veći jer je riječ o pojavi koja se teško otkriva i povezana je sa mnogim drugim zemljama tako da se dio žrtava otkriva tek u inostranstvu. Pogotovo kada je u pitanju transport „seksualnog roblja“ i migranata.

Samir Rizvo
Samir Rizvo

Izvršna direktorica „Romskog informativnog centra Kali Sara“ Sanela Bešić kaže da je najveći broj žrtava trgovine ljudima iz romske populacije.

„To su maloljetna djeca, žrtve prisilnog prosjačenja i maloljetnih brakova. Na ove probleme Kali Sara duži niz godina ukazuje i sarađuje sa institucijama i tek sad možemo da kažemo da su vlasti u BiH na svim nivoima prepoznali ove probleme u sklopu Strategije za suzbijanje trgovine ljudima u BiH i akcionim planovima i definisali preventivne, ali i represive mjere na suzbijanju ove pojave“, kaže Bešić.

Sanela Bešić
Sanela Bešić

Na press konferenciji povodom obilježavanja završetka projekta “Kratkoročna i srednjoročna podrška jačanju napora u borbi protiv trgovine ljudima u BiH”, čiju provedbu je podržao Biro za međunarodnu borbu protiv narkotika i provedbu zakona Vlade SDA-a (US DoS/INL), državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Samir Rizvo je rekao da je preko 1.000 ključnih aktera prošlo obuku o indikatorima prepoznavanja trgovine ljudima. To su socijalni radnici, policajci, tužioci, inspektori rada, obrazovni i zdravstveni radnici, te osoblje iz privremenih prihvatnih centara za migrante, izbjeglice i tražioce azila.

“Kroz ovaj Projekat također je uveden inovativni koncept za digitalizirano, objedinjeno prikupljanje statističkih podataka o slučajevima trgovine ljudima”, rekao je Rizvo. Ovom prilikom je predstavljena i aplikacija “Vulnerbility Assessment” koju je moguće skinuti sa web stranice Ministarstva sigurnost BiH i na kojoj se mogu dobiti razna upustva za prepoznavanje trgovine ljudima i mogućnosti kako to prijaviti.

I sub-regionalna koordinatorica Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za Zapadni Balkan i šefica misije IOM-a u Bosni i Hercegovini Laura Lungarotti je rekla da će IOM nastaviti podržavati vlasti BiH u poboljšanom odgovoru krivičnog pravosuđa na trgovinu ljudima i njihovim naporima da na adekvatan način zaštite i zadovolje potrebe žrtava trgovine ljudima.

“Podaci prikupljeni u okviru Anketa praćenja kretanja migrantske populacije u decembru prošle godine u prihvatnim centrima u BiH, su pokazali da je od 295 ispitanika 35% bilo izloženo nekoj formi eksploatacije i nasilja tokom svog putovanja. Evidentno je da je neophodno dalje jačati sisteme zaštite ranjivih kategorija uz kontinuiranu izgradnju tehničkih I ljudskih resursa u svim aspektima borbe protiv trgovine ljudima kao što su identifikovanje, upućivanje, istraživanje, krivično gonjenje, naročito u kontekstu mješovitih migracijskih tokova”, rekla je Lungarotti.

Laura Lungarotti
Laura Lungarotti

„Kali Sara“ je učestvovala na par aktivnosti koje je IOM organizovao u sklopu ovog projekta.

„IOM je jedan od partnera Ministarstva sigurnosti BiH na suzbijanju trgovine ljudima u BiH i mi smo kao organizacija koja je partner na projektu ‘Jačanje lokalnih kapaciteta u borbi protiv trgovine ljudima u BiH’ od 2020. učestvovali na sastancima koji su bili organizovani u sklopu ovog  projekta. Ti sastanci su za nas bili jako važni jer su nam omogućili da se upoznamo sa radom Ministarstva sigurnosti BIH i 17 regionalnih timova u borbi protiv trgovine ljudima“, rekla je Sanela Bešić.

Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima (30. juli) predstavlja godišnjicu usvajanja Protokola Ujedinjenih nacija za sprječavanje i suzbijanje trgovine ljudima i kažnjavanje počinilaca, poznatog kao Protokol iz Palerma.