Romski
Prema Izvještaju ljudskih sloboda (Human Freedom Index) za 2018. godinu, kojeg izdaju Cato Institut, Fraser Institut i Liberales Institut, Bosna i Hercegovina se nalazi na 59. mjestu od 162 posmatrane zemlje. Po pitanju ličnih sloboda, BiH se nalazi na 47. mjestu, a ekonomskih sloboda na 98. mjestu. Sa ukupnim indeksom od 7.23 procenata, BiH se nalazi na posljednjem mjestu u regionu i Evropi.
Dobitnice novinarske nagrade „Srđan Aleksić“, Ana Kotur-Erkić, Maja Nikolić i Mirela Huković-Hodžić, saglasne su da su se ljudska prava u BiH i u 2018. godini svela na minimum i da su samo puko slovo na papiru. Ljudska prava djece, marginalizovanih grupa, nacionalnih manjina, migranata, žena, samo su neka od onih koja se kontinuirano narušavaju.
Migrantska kriza je pokazala da nismo spremni pružiti pomoć ljudima koji je zaslužuju i da kao zajednica ne znamo odgovoriti na potrebe ljudi koji prolaze kontinente da bi stigli u neku bolju zemlju. BiH je zemlja u kojoj se migranti ne žele zadržati i to je jedino sreća, ako možemo tako nazvati, jer mi ni svoje unutrašnje probleme ne riješavamo. Odliv radno sposobnog stanovništva, ne samo u kontekstu nezaposlenih lica, već i onih koji su imali sigurne poslove, dokazuje da ljudsko pravo na rad ne poštujemo u obimu u kom je potrebno, rekla je novinarka Ana Kotur-Erkić.
Kao zabrinjavajući činjenicu, ona navodi da će bih postati zemlja starih lica i osoba sa invaliditetom, jer ove dvije kategorije najmanje odlaze iz zemlje.
Osobe treće životne dobi i osobe sa invaliditetom kojih u BiH prema popisu ima 8.3 procenta, najmanje odlaze iz BiH. Društvo im nije spremno pomoći, posmatra ih kao teret i kao osobe koje nisu u stanju da doprinesu društvu. I dalje nisu riješena boračka pitanja, pitanja ratnih vojnih invalida, izbjeglih i raseljenih osoba i kao hipoteka stoje nad BiH skoro 25 godina nakon rata, poručuje Kotur-Erkić.
Novinarka Radija Slobodna Evropa, Maja Nikolić, smatra da u ovoj godini nije zabilježen pomak kada su ljudska prava u pitanju, uprkos tome što je BiH potpisnica brojnih deklaracija i konvencija.
Međunarodni dokumenti o ljudskim pravima se uopšte ne poštuju i jedna ovakva politika utiče na ljude i ljudske živote u izrazito negativnom smislu. Prava djece su posebno ugrožena. Mnogoj djeci su uskraćena prava na obrazovanje, neka djeca nisu u mogućnosti ići u školu. Porazan je i podatak da svaka druga žena u BiH trpi neki oblik nasilja. Svakodnevno dobijam pozive ljudi čija su prava ugrožena. Ljudi ne vide drugi način da javnosti prikažu probleme sa kojima se suočavaju i zato putem medija žele ukazati na svoj položaj. U kakvim okolnostima živimo, dokaz je minimalni dječiji doplatak u Tuzli od 20 KM, a koji pored toga što je nizak, nije redovan, istakla je Maja Nikolić.
Novinarka BHR1 i urednica emisije o manjinama i marginalizovanim „Među nama o nama“, Mirela Huković-Hodžić, kaže da se uspjeh i kvalitet jednog društva mjere prema tome koliko prava imaju manjinske i ranjive grupe.
Generalno, živimo u vremenu i prostoru u kome se većina građana i građanki po nekom osnovu osjeća neravnopravnim, ali to objektivno i jesu. Postavlja se pitanje zašto je to tako ako znamo da je BiH pristupila i ratifikovala brojne međunarodne dokumente, kojima se obavezala da će svoje zakonodavstvo uskladiti sa međunarodnim standardima za zaštitu ljudskih prava u svim oblastima. Čovjek je ključna riječ u priči o ljudskim pravima, ona pripadaju svima i ista su za sve. Novinari i novinarke, u svom radu su izloženi fizičkim nasrtajima, prijetnjama, političkim i ekonomskim pritiscima i uglavnom nemaju kvalitetne uslove rada, rekla je Huković-Hodžić, naglašavajući ulogu profesionalnog i društveno odgovornog novinarstva kao jednog od mehanizama za unapređenje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.
(portal-udar.net)
