Bregović: Uvijek sam mislio da je balkanska romska muzika početak panka

Jedna od glavnih rok zvijezda bivše Jugoslavije Goran Bregović govorio je za Gardijan o svom životu, detinjstvu u Sarajevu, komunizmu, Titu, romskoj muzici, ali i o tome šta danas radi kakvi su mu budući planovi.

1876

“Bili smo siromašni, ali kada se osvrnete na taj period, shvatite da je to vjerovatno bilo najbolje vrijeme u našoj istoriji. Bilo je to vrijeme mira. Moja majka je Srpkinja, otac Hrvat, a jedini problem u našoj kući je bio to što je otac pio… Bio je u jugoslovenskoj vojsci i oni su mnogo pili”, rekao je Bregović za Gardijan, prisjećajući se svog djetinjstva u Sarajevu.

Bregović ima, navodi Gardijan, živopisnu istoriju. Bio je glavna rok zvijezda u nekadašnjoj Jugoslaviji, a nakon toga je pisao nagrađivane filmske partiture, komponovao za orkestar i postao najbolji promoter romske muzike s Balkana. Prodao je više od šest miliona albuma i sarađivao s brojnim muzičarima – od Igija Popa, Skota Vokera i pokojnog Rašida Tahe. Bregović sebe opisuje kao staromodnog tipa koji ne snima videospotove i ne pojavljuje se na TV-u, a svoju muziku predstavlja putujući svijetom na beskrajnoj globalnoj turneji.

Gardijan navodi da je Bregović odrastao okružen muzikom hršćana, jevreja i muslimana koji su koegzistirali u gradu i to je period i uticaj koji slavi u djelu “Tri pisma iz Sarajeva”. Bregović tvrdi da je glavni grad BiH “metafora našeg vremena, jer ono što smo vidjeli u Sarajevu nakon 1991. godine sada vidimo širom svijeta”.

“Danas smo dobre komšije, a sutra pucamo jedni na druge, jer smo različitih religija”, naveo je Bregović.

“Ja plaćam porez u Sarajevu. Domaći sam kompozitor i moram da budem tamo. Međutim, grad se promijenio, izgubio je svoj duh koji je imao kada su ljudi različitih nacionalnosti živjeli jedni pored drugih. Primitivni rat imao je primitivne rezultate i trebaće nam vremena da se vratimo na staro. Ali, ja volim Sarajevo”, poručio je Bregović.

Pre dva dana, Bregović je u francuskom gradu Renu predstavio projekt “Tri pisma iz Sarajeva”. Riječ je o djelu kojim dominiraju tri uglavnom instrumentalna odlomka u formi tri pisma – jevrejsko, muslimansko i hršćansko. Ta fuzija ima svoje korjene u Sarajevu.

“Moj otac je amaterski svirao violinu i želeo je da njegov sin radi isto, pa sam kao dječak išao na časove violine. Međutim, bio sam više tip za gitaru. Sam sam učio da sviram, ne mogu reći da sam školovan”, ispričao je.

Sa 17 godina je počeo da svira, ali ubrzo je počeo da koristi droge i zbog toga mu je majka zabranila da svira. Četiri godine slijedio je njene savjete – upisao je studije filozofije na Univerzitetu u Sarajevu. Trebalo je da postane profesor marksizma, ali odjednom je dramatično promijenio smjer.

“Nisam polagao završne ispite i to me je spasilo te sudbine. Umesto toga sam postao rok zvijezda i bio sam najveći. Moji heroji su bile britanske rok zvezde poput Led Cepelina, jer ako sviraš gitaru onda želiš da budeš poput ostalih zgodnih gitarista, poput Džimija Pejdža, rekao je.

Nakon toga je oformio bend “Bijelo Dugme” koji je nakon izdavanja prvog albuma 1974. godine uzdrmao jugoslavensku muzičku scenu mješavinom hard roka, folka i romske muzike.

“Bio sam velika rok zvijezda, a Romi su nam pomagali da se zagrijemo prije izlaska na binu. U svlačionici nam je uvijek svirala romska bleh muzika, to je bilo ludilo. Uvijek sam mislio da je balkanska romska muzika početak panka – više ludilo, nego muzika. Pank je umro s pjesmom ‘God Save The Queen'”, poručio je.

Na pitanje Gardijana zbog čega je grupa “Bijelo dugme” bila tako posebna, Bregović je odgovorio:

“Rock’n’roll je bio važniji u komunizmu nego u zapadnim zemljama. Ako ste bili pametni i dovoljno oprezni, mogli ste da pošaljete veoma važne poruke. Danas to možda djeluje djetinjasto, ali bilo je veoma važno da moj pjevač u jednom trenutku može da bude odjeven u bijelu uniformu poput Tita, a u drugom u crnu poput policajca u nacističkom koncentracionom logoru. To je očigledna alegorija komunizma i komunističkih režima”, rekao je Bregović, te dodao da su pokušavali da natjeraju mlade da razmišljaju drugačije.

Novinara Gardijana interesovalo je i šta Bregović misli o Josipu Brozu Titu, a on je rekao da je Tito učinio mnogo dobrih stvari, ali da je propustio priliku da Jugoslaviju transformiše u demorkatsku državu.

U tom slučaju, smatra Bregović, ne bi došlo do rata.

Za vrijeme opsade Sarajeva Bijelo dugme se raspalo, a Bregović je preslio u Pariz. Oformio je Orkestar za svadbe i sahrane s kojim već 20 godina svira širom svijeta i postao je najpoznatiji svjetski predstavnik balkanske romske muzike. Otkrio je da će u narednom periodu u Mančesteru raditi nastavak opere “Karmen sa sretnim krajem” koja će biti bazirana na pričama migranata.

tekst je preuzet sa B92: //www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2019&mm=03&dd=01&nav_id=1511578