Bregu: Klimatskim promjenama ne treba šengenska viza

Veliki broj starijih elektrana daje jeftinu energiju, međutim, ta cijena se skupo plaća ljudskim zdravljem. Naime, oko 21.000 preranih smrti godišnje može se pripisati zagađenju vazduha iz domaćinstava

844
Majlinda Bregu (Foto: Fena)

Ovih dana Sarajevo je na vrhu liste deset najzagađenijih glavnih gradova na svijetu i to mnogo ispred megalopolisa kao što su Delhi ili Mumbaj.

Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu podsjetila je da Sarajevo nije izuzetak među glavnim gradovima na zapadnom Balkanu na toj listi, a slijede ga Beograd i Skoplje koji zauzimaju sedmo, odnosno osmo mjesto. Prošle godine je šest gradova zapadnog Balkana bilo među deset najzagađenijih.

U prosjeku, ljudi koji žive na zapadnom Balkanu gube do 1,3 godine života zbog zagađenja vazduha, koje je direktan uzročnik jednog od pet slučajeva preranih smrti u 19 gradova zapadnog Balkana. Ukupan broj preranih smrti koje se direktno mogu pripisati zagađenju vazduha u gradovima dostiže skoro 5.000 godišnje – saopćila je Bregu.

Veliki broj starijih elektrana daje jeftinu energiju, međutim, ta cijena se skupo plaća ljudskim zdravljem. Naime, oko 21.000 preranih smrti godišnje može se pripisati zagađenju vazduha iz domaćinstava. Transportni sektor, koji je još jedan veliki izvor emisije CO2, odgovoran je za sedam posto ukupne emisije štetnih gasova u regionu, dok se 13 posto svih preranih smrti uzrokovanih zagađenjem vazduha povezuje sa sektorom transporta.

Ovo su sve jasni znaci da su mjere protiv klimatskih promjena, odnosno “zeleni program” za zapadni Balkan, zapravo prijeko potrebne.

Posljednje izdanje istraživanja “Balkanski barometar” pokazuje da 84 posto građana regiona klimatske promjene doživljava kao problem. Devet od deset ljudi smatra da je zagađenje problem u njihovoj zajednici. Međutim, 32 posto ljudi kaže da nisu spremni koristiti ekološki prihvatljivije proizvode. Broj preduzeća koja su poduzela određene mjere radi smanjivanja štetnih uticaja na okoliš smanjio se za 13 posto u odnosu na 2017. godinu i sada iznosi 64 posto.

Sve ovo je još jedna potvrda da je potrebno više raditi na podizanju svijesti građana da svaki građanin, uključujući i djecu, može i treba doprinijeti promjenama. Mali koraci su također bitni, smanjiti upotrebu plastičnih posuda, voditi računa o smeću da bi tako rijeke, planine, polja i šume bile čiste, pravilno odlagati otpad, okrenuti se domaćoj hrani, smanjiti štampanje papira, itd.

Tokom protekle decenije čak je 12 miliona ljudi u Evropi bilo pogođeno poplavama ili sušama, koje su uzrokovale skoro 2.000 slučajeva smrti. zapadni Balkan, a posebno Srbija i Bosna i Hercegovina su to osjetili na sopstvenoj koži 2014. godine kada su katastrofalne poplave odnijele veliki broj života, mnoge ljude ostavile bez domova, uništile usjeve i nanijele ogromnu štetu imovini i infrastrukturi. To su ogromni gubici u ljudskim i finansijskim resursima.

Klimatske promjene su realnost. Ignorisanjem velikih izazova čovječanstva samo zato što vjerujemo da imamo hitnije domaće probleme nećemo izbjeći katastrofe, navode iz RCC-a.

Ako ništa ne poduzmemo protiv klimatskim promjena to će nas još dodatno unazaditi i povećati cijenu boljeg života koju nećemo moći priuštiti. Globalno zagrijavanje u svakom trenutku utiče i mijenja naš okoliš sve učestalijim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim pojavama. Danas je pogođeno pet posto evropske populacije, ali će do 2100. godine biti pogođene dvije trećine ili blizu 70 posto. To uključuje i region Balkana. Klimatskim promjenama ne treba šengenska viza, navela je Bregu.

(portal-udar.net)