Sva društva još uvijek osjećaju utjecaj pandemije Covid-19, ali izazovi za Rome posebno su akutni, kazali su na Međunarodni dan Roma Agencija Evropske unije za osnovna prava (FRA) i Ured za demokratske institucije i ljudska prava pri OSCE-u (ODIHR).
Od obrazovanja do zaposlenja, od siromaštva do loših životnih uslova, Romi su već dugo najmarginalizovanija grupa u Evropi. Istraživanja Agencije više puta su pokazala široko rasprostranjenu diskriminaciju, anticiganizam i socijalnu isključenost.
“Covid i s njim povezane restrikcije izazvali su savršenu oluju isključenosti za Rome širom Evrope. Već potisnuti na marginu društva, doživjeli su još veće lišavanje sloboda, diskriminaciju i uznemiravanje”, rekao je direktor Agencije Michael O’Flaherty, te dodao da vlade moraju staviti Rome ispred i u centar nastojanja da se izgradi “novo normalno”.
Pandemija koronavirusa dodatno naglašava kako su dugotrajne razlike dovele mnoge Rome u još ranjiviji položaj i povećale predrasude.
ODIHR-ovo praćenje medijskog izvještavanja o Romima u 2020. godini pokazalo je da se govor mržnje naglo povećao, a također su rasle dezinformacije o romskim zajednicama i njihovoj ulozi tokom pandemije.
“Ovo je vrijeme da se više pažnje posveti ranjivim zajednicama poput Roma i Sinta, koji su još jednom na meti i žrtveni jarci zbog situacije u kojoj su i sami toliko patili”, rekao je direktor ODIHR-a Matteo Mecacci, te pozvao vlade da pojačaju napore na suzbijanju predrasuda prema Romima i Sintima i podrže zajednice koje pandemija i dalje teško pogađa.
Romske zajednice posebno su bile pogođene za vrijeme mjera javnog zdravstva, kako se navodi u biltenima Agencija Evropske unije za osnovna prava.
U mnogim zemljama romskoj djeci nedostaju kompjuteri i pristup internetu. To ih sprječava da sudjeluju u online nastavi i zbog toga mogu još više zaostajati.
Vlade trebaju pomoći romskoj djeci da pristupe učenju na daljinu i materijalima, kao što je preporučio ODIHR u svom izvještaju o utjecaju Covid-19 na ljudska prava.
Čak i prije pandemije, mnogi Romi i Putnici bili su bez posla ili su radili u nesigurnim uslovima. Na primjer, 2019. godine, svaki drugi mladi Rom ili Putnik u dobi od 16 do 24 godine nije bio u radnom odnosu, obrazovanju ili obuci u šest zemalja koje je Agencija anketirala.
Dok su vlade ograničavale kretanje kako bi zaustavile širenje virusa, mnogi Romi, poput uličnih prodavača i putujućih trgovaca, nisu mogli raditi. Uz to, neformalni rad ograničavao je pristup socijalnim naknadama.
Za uspješan angažman s romskim zajednicama potreban je dvostruki pristup: s jedne strane rad na smanjenju siromaštva i borba protiv rasizma i diskriminacije, dok s druge strane to je podrška osnaživanju Roma i omogućavanje članovima zajednice da u potpunosti sudjeluju u javnom životu.
ODIHR-ova godišnja Romska akademija za liderstvo ‘Nicolae Gheorghe’ jedna je od takvih inicijativa. Ona usko sarađuje s Romima kako bi se povećalo njihovo znanje i vještine, te utjecaj na donošenje odluka.
Na nacionalnom nivou, vlade trebaju veća ulaganja kojima bi se rješavale predrasude i anticiganizam, posebno unutar javne uprave. Zemlje trebaju direktno i lokalno sarađivati sa zajednicama Roma i Putnika, vodeći računa da uključe Rome na izabrane funkcije, kao i romske organizacije civilnog društva. To bi vladama pružilo pouzdane informacije i omogućilo razvoj mjera kojima bi se zaustavio ili barem ublažio negativni utjecaj lockdowna.
Pandemija koronavirusa dovela je mnoge Rome u još ranjiviji položaj od onog u kojem su već bili. Stoga romskim društvima treba hitno pomoći kako bi se brzo i učinkovito oporavili od pandemije, naveo je OSCE.
(Portal Udar)