Rasizam je strukturalno ukorijenjen posvuda u Evropi, a najbolje sredstvo za borbu protiv toga je obrazovanje, kazala je izvjestiteljica Evropskog parlamenta Salima Yenbou (Zeleni).
Na jučerašnjoj plenarnoj sjednici u Evropskom parlamentu raspravljalo se o ulozi kulture, obrazovanja, medija i sporta u borbi protiv rasizma. Najveći problem, kazali su zastupnici, je rasizam prema Romima.
Yenbou je kazala da treba djelovati po pitanju rasizma, koji je neosporiva, dokumentirana i strukturalno ukorijenjene pojava posvuda u Evropi. Obrazovanje je u tome na prvom mjestu.
“Važno je da studenti uče više o kolonijalizmu, ropstvu, genocidu. Trebamo jačati one institucije i umjetnička djela te ih treba vratiti zemljama porijekla. Važno je poštivati njihovu historiju i kulturni identitet te ispričati priče koje su prethodne generacije htjele prešutjeti”, rekla je francuska zastupnica.
Dodala je da je potrebno zaustaviti rasistički jezik u medijima o migrantima.
“Imamo priliku utjecati na sve. Mediji, društvo i sport imaju važnu ulogu u poticanju mladih”, istakla je.
Njen izvještaj o borbi protiv rasizma prihvaćen je na plenarnoj sjednici s 495 glasova za, 109 protiv i 92 suzdržana.
Luksemburška zastupnica Monica Semedo iz kluba Renew Europe kazala je da je poenta ovog izvještaja postizanje jednakih prilika za sve bez obzira na etničku pripadnost a također je rekla da govori iz vlastitog iskustva pošto je crnkinja.
Slovački zastupnik Peter Pollak iz Evropske narodne stranke EPP također je naveo primjere ličnog iskustva rasizma.
„Nisu mi dopustili da uđem u restoran sa ženom, a redovno primam prijetnje smrću jer sam Rom”, kazao je.
Napomenuo je da su romska djeca naročito izložena segregaciji i nepravednom postupanju te da ih se nerijetko neopravdano smješta u razrede s djecom s posebnim potrebama.
Predrag Fred Matić (S&D) također je kazao da je problem rasizma u Evropskoj uniji strukturni problem koji je utkan u gotovo sve pore društva, te je pozvao na najstrože kazne prema onima koji potiču, promovišu i provode rasizam.
Što se tiče stanja Romske populacije, za Hinu je naveo podatke Eurobarometra iz 2019. kada su građani Evrope kao najčešću osnovu za diskriminaciju naveli “pripadnost romskoj manjini”.
Podsjetio je da je 2020. donesena rezolucija kojom je EP osudio strukturnu diskriminaciju te istaknuo važnost osiguravanja punog pristupa obrazovanju.
Matić smatra da mediji “senzibilizacijom javnosti mogu postići da se slome neke od predrasuda koje postoje”.
“Tu su obrazovni sistemi kao apsolutni broj jedan, potom društveni akteri, politički dionici, svi mi kao društvo zajedno”, poručio je.
Na pitanje šta Evropska unija konkretno poduzima po pitanju integracije i zapošljavanja Roma, kazao je da EP kontinuirano otvara temu položaja Roma i borbe protiv diskriminacije, nejednakog postupanja ili bilo kojeg oblika netrpeljivosti.
“Također, donesen je novi desetogodišnji plan za podršku Romima u EU. U fokusu tog plana je sedam ključnih područja: ravnopravnost, uključenost, sudjelovanje, obrazovanje, zapošljavanje, zdravlje i stanovanje i to su politike na kojima nastavljamo raditi.”
Romeo Franz iz Zelenih tvrdi da je rasizam prisutan čak i među izbjeglicama iz Ukrajine. Afričke studente i Rome ne žele prihvatiti u autobuse i vozove, kazao je.
“Rat pogađa sve jednako, pa moramo biti složni. Ne smijemo dopustiti da pojedinci s rasizmom prema Romima uništavaju to što je Evropa dosad postigla”, poručio je.