Romski
Protekle sedmice predstavljen je izvještaja pod nazivom: “Obruč Anticiganizma-Romi u Bosni i Hercegovini” u organizaciji Civil Rights Defenders u Bosni i Hercegovini.
Iako se govorilo o Romima, na prezentaciji izvještaja ih nije bilo, tako da ostaje pitanje da li su i koliko su Romi zaista bili uključeni u izradu ovog izvještaja. Jedina organizacija, ali čijih predstavnika nije bilo, koji su djelimično bili uključeni u izradu izvještaja je Udruženje građana za promociju obrazovanja Roma “Otaharin” iz Bijeljine.
Novi pojam
Civil Rights Defenders u izvještaju je naveo da anticiganizam, višestruka, dugotrajna diskriminacija, visok stepen nezaposlenosti, nizak stepen obrazovanja, te loši stambeni uslovi predstavljaju glavni uzrok socijalne isključenosti i teškog položaja Roma.
Ovo je relativno novi pojam za staru društvenu pojavu, za mržnju, marginalizaciju i progon Roma u svijetu. U Bosni i Hercegovini kao i, svim drugim zemljama Zapadnog Balkana, ali i širom Evrope, preovladavaju predrasude i pogrešna percepcija Roma.
Da bi se povećalo razumijevanje pristupa ljudskim pravima, predstavnica Civil Rights Defenders, Ena Bavčić, pri predstavljanju izvještaja, naglasila je da je romska zajednica najviše marginalizirana u BiH, te da su podaci o zapošljavanju, obrazovanju i socijalnoj zaštiti te populacije poražavajući.
„Romi se suočavaju sa sistemskom diskriminacijom i rasizmom. Veliki broj pripadnika te populacije danas izbjegava da se izjasne kao Romi jer smatraju da ako to učine neće moći ostvariti svoja prava. Mislim da to dovoljno pokazuje u kakvoj se poziciji nalaze. Mali broj Roma je zaposlen, a posebno loša situacija odnosi se na Romkinje čija zaposlenost u BiH ne prelazi deset posto“, kazala je Bavčić.
Istakla je posebno mali postotak djece uključene u obrazovni sistem, odnosno 60 posto romske djece je van obrazovnog sistema.
„Naš obrazovni sistem nije prilagođen potrebama romske zajednice, nemamo posebne časove na romskom jeziku ili opcije da se taj jezik uči u vannastavnim aktivnostima. Naš sistem ne prizanje Rome i njihovu kulturološku specifičnost. Romsak naselja se najčešće nalaze van urganih sredina tako da je romskoj djeci fizički pristup školama otežan“,objasnila je Bavčić.
Veliki propusti u zdravstvu
Zravstvena zaštita Roma, tvrdi Bavčić, vjerovatno je najproblematičniji aspekt života ove populacije, jer mali broj Roma se nalazi u sistemu, a često se dešava da Romkinje ne prijavljuju djecu, ili ponesu tuđu zdravstvenu knjižicu, jer nemaju svoju, pa se dešavaju i slučajevi pogrešne registracije djece.
Ambasador Švedske u Bosni i Hercegovini Anders Hagelberg također je bio prisutan na prezentaciji izvještaja.
“Teško je porediti stanje romske populacije u BiH i u Švedskoj, gdje je toliko toga učinjeno 50-tih, 60-tih i 70-tih godina 20-og vijeka, ali ima još mnogo toga što treba učiniti za inkluziju Roma, jer situacija nije zadovoljavajuća. BiH ima nekoliko strategija, te akcionih planova za rješavanje pitanja Roma, ali problem je u njihovoj primjeni“, rekao je Hagelberg.
U izvještaju su obrađene teme sloboda, ličnih dokumenata, zapošljavanja, obrazovanja, stambenog zbrinjavanja, pristupa pravdi, stambenog zbrinjavanja, zdravstvene zaštite, azil i prislni povratak.
(portal-udar.net)
