Da li Brčko postaje grad starih

U razgovoru sa mladim Brčacima imali smo priliku primjetiti da većina već planira napustiti državu po neposrednom završetku obrazovanja. Prema njihovim riječima, na odlazak se odlučuju jer ovdje ne vide perspektivu. Prema nekim procjenama Brčko je u prošloj godini napustilo preko 3.500 ljudi.

2522

Masovni odlasci građana a posebice mladih u zemlje Evrope, trenutno predstavlja jedan od gorućih problema sa kojima se suočava Bosna i Hercegovine. Upravo ova problematika  predstavlja izvor zabrinutosti mnogih jer ukoliko se nastavi BiH će veoma brzo postati „zemlja starih“.

Iako BIH, pa tako da i Brčko distrikt nema zvaničnih podataka o broju stanovnika koji su napustili svoju zemlju, posebno mladih ljudi, činjenica je da oni u velikom broju unazad nekoliko godina odlaze. Prema neformalnim podacima, stanovnici BiH najčešće se iseljavaju u Njemačku (u tu zemlju je samo u vrijeme ratnih dešavanja stiglo više od 300.000 izbjeglica iz BiH), a potom u Austriju, Srbiju i Hrvatsku. Kada su u pitanju skandinavske zemlje, bosanskohercegovačka dijaspora najbrojnija je u Švedskoj.

Trend iseljavanja danas ne samo da nije zaustavljen nego je u stalnom porastu. Na taj problem ukazuje i Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

„Mladi ljudi odlaze ne samo zato što nemaju posla i ne mogu zasnovati porodicu, već sve češće govore da ambijent i atmosfera u kojoj žive nije ono u čemu vide svoju budućnost“.

Gradonačelnik distrikta Siniša Mlilić, smatra da su radna mjesta ono sto najvise nedostaje, a ne samo Brčkom, već i cijeloj Bosni i Hercegovini, pa i regionu, i da je zbog toga na cijelom ovom prostoru izražen trend odlaska mladih ljudi.

“Epidemija” iseljavanja mladih ljudi i cijelih porodica iz Brčko distrikta, jednako kao i u ostatku naše zemlje, nastavlja se i dalje nesmanjenim intezitetom. Prema nekim istraživanjima tokom jedne školske godine ispiše se i odseli u inostranstvo jedan cijeli razred učenika. U razgovoru sa mladim Brčacima imali smo priliku primjetiti da većina već planira napustiti državu po neposrednom završetku obrazovanja. Prema njihovim riječima, na odlazak se odlučuju jer ovdje ne vide perspektivu. Prema nekim procjenama Brčko je u prošloj godini napustilo preko 3.500 ljudi.

„Do posla je teško doći i ovako, a i da se zaposlim radio bi za minimalac, što u svakom slučaju nije ni približno dovoljno da se obezbjedi pristojan život. Trenutno radim na dnevnicu, nije ni to idealno ali je barem nešto. Ovdje nemam perspektivu, nemam budućnosti, nemam razlog da ostanem. Jedini razlog koji me veže za ovo mjesto je moja porodica a i njima ću više pomoći ako se zaposlim u inostranstvu“, rekao je za naš portal Nemanja Đukić iz Brčkog.

Stavove smo čuli i od onih koji su napustili našu državu.

Kristina Barišić,  socijalna radnica s trenutnom adresom u Austriji za naš portal je izjavila: „Nepostojanost buducnosti je u ovoj državi bila toliko evidentna da još od završetka srednje škole sam znala da neće biti drugi put nego otići negdje gdje ću imati priliku ispuniti svoje osobne, obiteljske i poslovne uspjehe. Nepotizam, korupcija, cjelokupno socijalno i ekonomsko stanje i jos mnogo čimbenika za mene su predstavljali jednostavno prevelike prepreke, jer moja ličnost i stanje uma nisu išli u istom pravcu kao i stanje u BiH“.

Svoju državu i dalje voli, kako kaže, mnogo  je ovdje postigla, ali da bi ostvarila svoje životne ciljeve bila je primorana istu i napustiti. Kristina se trenutno se bavi socijalnim radom pri Crvenom krstu Steiermark na odjelu integracija.

Preventivne aktivnosti Vladinog i nevladinog sektora u Brčko.

Svi bitni akteri u Brčkom, na čelu sa gradonačelnikom, slažu se da je jedan od glavnih razloga napuštanja nezaposlenost. Kako bi nezaposlenost umanjili, te preventivno djelovali na migracije, barem kada se govori o budućim naraštajima, Vlada distrikta je u protekloj godini u suradnji sa nevladinim sektorom, tačnije Omladinskim centrom „Vermont“ po prvi put radila na aktivnostima Karijernog savjetovanja i usmjeravanja.

„Cilj Programa jeste pomoći učenicima da razumiju i interpretiraju informacije o tržištu rada i budućoj karijeri, da razjasne nedoumice koje imaju u pogledu profesija ili poslova, da razumiju svoje sposobnosti i definiraju svoje stavove u pogledu ponuđenih ili željenih izbora“, rekao je za UDAR Damir Radenković, direktor Omladinskog centra „Vermont“.

Prema njegovim riječima, kvalitetno usmjeravanje omladine o izboru karijere je jedan korak naprijed kada se govori o preventivnim aktivnostima koje za cilj imaju zadržati mlade ljude u Brčkom. Najveći problem kako u Brčkom tako i u BiH predstavlja hiperprodukcija radnog kadra za kojim trenutno ne postoji realna potreba na tržištu rada.

U Brčkom je također aktivnan „Info help desk za povratnike, migrante i socijalne kategorije“  vođen od strane stručnih lica koji kroz terenski rad dopriru do najugroženijih kategorija sa ciljem prevencije ilegalnih migracija.

„Kroz info help desk, nastojimo doprijeti do onih koji  se  nalaze u najnepovoljnijem položaju. Iz našeg iskustva, socio-ekonomska situacija je ta koja najčešće utiče na odluku ove populacije da napusti okvire naše države koristeći se svim raspoloživim sredstvima“, navodi i Dobrila Vuković, psiholog Info-help desk-a.

Problem migracija, prema svemu sudeći, iz dana u dan uzima sve više maha. Prema određenim indikatorima, upravo mladi ljudi su ti koji odlaze, što predstavlja svojstven razlog za zabrinutost. Epidemija takozvane „bijele kuge“ već je u poodmakloj fazi, samo je pitanje vremena kada ćemo i oficijalno steći status zemlje starih, čija omladina daleko od svoje rodne grude planira karijeru, porodice i život.

(portal-udar.net)