Dan ljudskih prava na 24. Sarajevo Film Festivalu

U posljednjih 15 godina, ovaj program je postao međunarodno priznata platforma za filmove koji iz različitih uglova preispituju ljudske živote i stanje ljudskih prava u svijetu

1281
Foto: Udar

Vlada Švicarske već 23 godine podržava Sarajevo Film Festival, te i ove godine nastavlja partnerstvo kroz podršku takmičarskom programu za dokumentarni film i dodjeljuje dvije nagrade: Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film i Nagradu za ljudska prava.

U posljednjih 15 godina, ovaj program je postao međunarodno priznata platforma za filmove koji iz različitih uglova preispituju ljudske živote i stanje ljudskih prava u svijetu.

Obilježavanjem Dana ljudskih prava, u sklopu programa, nastoji se dodatno skrenuti pažnja na važnost filma kao bitnog i moćnog medija u promociji ljudskih prava. Ta posebna platforma ujedno nudi mogućnost učesnicima na panelu, publici i novinarima da diskutiraju o gorućim problemima s kojima se trenutno suočavaju pojedinci ili zajednice u svijetu.

Već tradicionalno, Vlada Švicarske je u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom domaćin Dana ljudskih prava, čije je obilježavanje upriličeno jučer u Multiplexu Cinema Cityju.

Prikazan je film mladog Slovackog redatelja Jana Geberta, When The War Comes (Kada rat dođe).

U filmu je prikazan život mladog Petra, čiji se život na prvi pogled ne razlikuje od života bilo kojeg drugog prosječnog evropskog tinejdžera – živi s roditeljima, ima lijepu djevojku i upisao je fakultet. Međutim, Peter vodi jedan sasvim drugačiji život kao vođa paravojne grupe „Slovenski branci“ koja uz prešutnu saglasnost vlasti, regrutuje stotine mladih Slovaka. Cilj ove grupe je jednostavan – pripremiti se za rat i izgraditi uzorno društvo zasnovano na vojnoj disciplini, poslušnosti i strahu. Peter se nada da će jednoga dana, kao sjajan političar, čitavo društvo moći ubijediti u ispravnost svojih ideja.

Moderator panela Robert Zuber, u svom uvodnom obraćanju postavio je pitanje o tome kako će Europa, koja se nalazi pred novim presudnim trenucima, vrijede li još uvijek njene vrijednosti, koje načelno najviše zagovaraju članice Europske unije?

Uspon nacionalističkih grupa, ukazuju na svojevrsnu balkanizaciju 90-tih Europe danas. Migrantska kriza pospješuje uzlet nacionalizma, ali ne više kao subkulturalna neželjena pojava, već koristeći poluge demokracije i parlamentarizma, putem izbornih procesa. Ima li refleksija ovih trendova pak upravo na Balkan? Regiju, koja još uvijek nije riješila sva svoja međusobna pitanja, a čije zemlje upravo aspiriraju Europskoj uniji. S druge strane, žele li istinski trenutne članice Europske unije (više) zemlje Balkana?

“Otac sam dva sina i uplašen sam u kakvom svijetu oni odrastaju. Sjećam se riječi svog oca, koji je rođen u Bosni, u Modrici: Jedina stvar koju sam ti mogao dati da budes bolji čovjek, jeste da budeš čovjek koji nije opijen nacionalizmom i predrasudama. Ali, u istom trenutku se bojim da nisam uspio iste vrijednosti prenjeti na svoje sinove i sugradjane. Nadam se da će nam današnji panel pružiti priliku da pošaljemo poruku. Možda je kasno za nas, ali za našu djecu možemo stvoriti bolji svijet”, rekao je Zuber.

U panel diskusiji Porast nacionalizma u Evropi-Test evropskog humanitarizma i vrijednosti, aktivno su sudjelovali panelistkinje ambasadorica Švicarske u BiH Andrea Rauber Saxer, Ombudsmen za ljudksa prava Jasminka Džumhur, te ambasador Vijeća Evrope u BiH, Drahoslav Stefanek i redatelj fima, Jan Gebert.

(portal-udar.net)