Romski
Prije 75 godina, 16. maj, proljećni dan u Poljskoj, 6000 Roma – odraslih, muškaraca i žena, djevojčica i dječaka, koji su bili zatočeni u logoru Aušvic-Birkenau, oduprli su se nacističkom planu njihovog istrebljanja te večeri.
Zaključani između bodljikave žice, drvenih baraka, plinskih komora i pećnica za kremiranje, mogli su vidjeti, namirisati, osjetiti i dodirnuti smrt svuda oko sebe: smrt voljenih osoba, drugih Roma, smrt Jevreja, homoseksualaca, Poljaka, smrt živih bića.
Suočeni sa katastrofom, Romi u Zigeunerlageru ustali su i organizovali se. Hugo Höllenreiner, tada star 11 godina, prisjeća se kako je njegov otac protestovao protiv nacističkih čuvara logora: “Mi ne izlazimo! Uđite ovdje! Ako želite nešto, morate ući!”
Od tada smo došli daleko. Došli smo do tačke da u nekim regijama romska politička misao, romske institucije i romska nauka nisu više u vezi Roma, već su sa i od strane Roma (pokrenuti). Evropski romski institut za umjetnost i kulturu, programi romskih studija na CEU, Harvardu i druga mjesta autentični su primjeri u tom smislu, piše Foreign Policy in Focus.
Ipak, romske zajednice su širom svijeta još uvijek pod opresijom – pogotovo danas, kada se iskorištava prestupništvo romskih pojedinaca za anti-romsko nasilje.
Evropljani su šutjeli pred toliko nečovječnosti, navodi Foreign Policy in Focus. Svijet je prije 10 godina u Mađarskoj zanemario ubistvo petogodišnjeg Robbia Csorbe i njegovog oca. Grci nisu reagovali kada je Yannoula, 13-godišnja romska djevojčica ubijena prošle godine. Italijani su šutjeli pred ubistvom sestara Halilović, Fransece (20), Angelice (8) i Elisabeth (4), koje su žive spaljene 2017. U međuvremenu, broj rasno motivisanih napada u Italiji utrostručio se od 2017. do 2018. godine, naglašava Foreign Policy in Focus.
Evropljani možda i ne znaju za ubistvo 23-godišnjeg Davida Poppa prošle godine u Ukrajini ili okrutne anti-romske horde u Italiji i Francuskoj u posljednjih nekoliko mjeseci. Bez obzira da li žive u istočnoj ili zapadnoj Evropi, SAD-u, Brazilu, Argentini ili Kanadi, Romi su osuđeni na kolektivnu krivicu zbog toga što su Romi.
Iznošenje istine i prikupljanje istorijskih podataka, u povodu današnjeg dana, važni su za uspostavljanje sjećanja na prošlost i stvaranje trajnog izvještaja o nasilju nad Romima. I tako, danas, odajemo počast otporu i govorimo istinu o progonu romskih zajednica tijekom holokausta.
Ove godine, Kongres i Senat SAD-a iskazuju prema Romima znak poštovanja i pravednosti uvođenjem prve dvostranačke rezolucije o priznavanju romske baštine i istorije.
U pomen na otpor, sudjelovanje saveznika također je vrijedno pamćenja. Danas, dakle, odajemo počast i našim saveznicima, piše Foreign Policy in Focus.
(portal-udar.net/fpif.org)
