Dan Roma je obilježen, ne i proslavljen, jer još nije vrijeme za slavlje

Još jedan Međunarodni dan Roma je prošao. Iz Bosne i Hercegovine, kao i cijelog svijeta, poslate su snažne poruke kojim se nastoje alarmirati institucije, ali i obični građani da su ljudska prava Roma, zapravo prava svih nas.

U Sarajevu je Ženska romska mreža „Uspjeh“ pod parolom Moje je pravo, a ne privilegija obilježila jučerašnji dan. Učesnice su rekle da je terminologija važna, i u tom smislu, Dan Roma je obilježen, ne i proslavljen, jer situacija je takva da još nije vrijeme za slavlje.

Umjesto institucija, aktivistkinje Mreže „Uspjeh“ odabrale su javni prostor, jer smatraju da će tako ostvariti direktan kontakt sa građanima. Problemi sa kojima se romska zajednica susreće su višestruki, a kada je BiH u pitanju i politički angažman, problem predstavlja stav političkih partija i njihovih lidera, koji ne prepoznaju drugog i drugačijeg, već samo „svoje“, konstitutivne narode, mišljenja je Jadranka Miličević iz CARE International Balkans.

– Imali smo nekoliko inicijativa do sada. Nekoliko žena je pokušalo, bilo samostalno, bilo kroz političke partije da dođe do političke pozicije, ali bezuspješno. Ništa nisu dobile za političku kampanju, nisu pozvane na važna događanja, zauzele su posljednja mjesta na kandidatskim listama. Političke partije ne prepoznaju Rome kao važan faktor, ne imajući na umu da se radi o najbrojnijoj nacionalnoj manjini koja bi mogla doprinijeti ovom društvu i svojim sunarodnicima – istakla je Miličević.

Mreža „Uspjeh“ je u fokus ovogodišnjeg Dana Roma stavila Romkinje. Snježana Mirković iz prnjavorskog Udruženja „Romska djevojka – Romani Ćej“, navodi da su žene marginalizovanije u odnosu na muškarce, a to dokazuje i činjenica da muškarci dominiraju u ključnim instutucijama na državnom nivou koje se bave pitanjima Roma. Za nju, nevladin sektor i javna okupljanja predstavljaju najefikasniji način unapređivanja položaja romske populacije.

– Mogle smo obilježiti Dan Roma u nekoj državnoj instituciji, ali smo željele izaći na ulicu kako bi naše poruke vidjela javnost. Mi smo 2015. ovaj dan obilježile u Parlamentarnoj skupštini. Prošle godine smo bile u Narodnoj skupštini Republike Srpske i tada je to bio prvi put da se Dan Roma obilježi u toj instituciji. Borba kroz političke partije je itekako važna, ali NVO sektor je dosta doprinijeo. Izborili smo se za Dekadu Roma, akcione planove, da uđemo u institucije i sl. – rekla je Mirković.

Dan Roma u znaku podjela

Obilježavanje Dana Roma na platou ispred SCC-a, bilo je zamišljeno kao centralna manifestacija povodom ovog velikog dana, ne toliko na nivou BiH, koliko na nivou Kantona Sarajevo. Zbog toga, na skupu su iznijete kritike na račun lidera romske zajednice koji nisu došli na ovaj performans.

– Obavješteni su i nisu se pojavili. Čuli smo da se još negdje organizuje proslava, ali ne znamo gdje – istakao je Mirsad Bajramović iz Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ Tuzla.

Događaj je organizovala Ženska romska mreža, no to nije značilo da (muški) lideri nisu bili dobrodošli na događaj. Bajramović smatra da svi zajedno moraju aktuelizirati problematiku Romkinja, jer je činjenica da u patrijarhalnom društvu biti žena i Romkinja nije lako.

– Susretao sam se sa pitanjima zašto sam ja kao muškarac član udruženja Romkinja i ženske mreže. Meni to nije važno. Iskustvo je pokazalo da žene rade konkretne stvari i sežu direktno u srž problema, ali ne bih ni ponizio rad muškaraca naravno. OSCE je čak organizovao prevoz, ali se nismo uspjeli okupiti u većem broju i obilježavanje je svedeno na brojne gradove. Pojedine organizacije odbijaju sarađivati sa Ženskom romskom mrežom, ali mi ćemo i dalje nastaviti aktivno raditi – poručio je Bajramović.

Teška životna svakodnevnica

Iz mjesta Kiseljak kod Tuzle gdje živi velika romska zajednica, organizovanim prevozom došlo je mnogo onih koji su u Sarajevu željeli obilježiti svoj dan. Pitali smo ih koliko im znači jučerašnji dan i dobili smo samo potvrdne odgovore. Osmi april im je važan, ali im je važnija egzistencija i elementarna prava koja su im uskraćena.

– Nisam zaposlena. Suprug i ja smo prinuđeni da prosimo. Ne možemo se liječiti, nemamo nikakva primanja – rekla je Muhiba Okić.

– Nikakva prava nemamo. Ni ja ni suprug ne radimo. Prikupljamo željezo, rovimo po kontejnerima. Teže je biti Romkinja, ali generalno, ni žene ni muškarci se ni za šta ne pitaju – smatra Melvija Merdanović.

Velidu Husiću je prije pet godina u klizištu bila uništena kuća, ali je zahvaljujući lokalnim vlastima napravljena nova. Danas živi teško, pesimistično u pogledu neke bolje budućnosti.

– Krivo mi je što nemamo prava kao svi drugi, jer i mi smo ljudi od krvi i mesa. Nisam zadovoljan radom romskih udruženja, malo njih radi za zajednicu, uglavnom za svoj interes. Ako ne možeš nekome dati hljeb, daj mu kiflu – zaključuje Husić.

Bosanka Omerović i Redžo Mustafić, navode da iako je vidno da žive u neadekvatnim uslovima, socijalne službe, kao i romska udruženja ne rade ništa ili veoma malo za njih.

– Socijalno ne pomaže nikome. Imam 64 godine i nisam primao nikakvu pomoć od njih. Sve vrijeme sam radio sezonski i sada nemam nikakva primanja. U drugim evropskim zemljama ljudi primaju socijalnu pomoć ukoliko nisu sposobni za rad – naglasio je Mustafić.

– Ostala sam sama sa četvero djece, nezaposlena. Gdje god tražim posao, ne mogu ga naći, a radila bih bilo šta i za 10 KM, samo da imam djeci i sebi obezbijediti minimalne uslove za život – dodala je Omerović.

Međunarodni dan Roma, različitim programima, performansima, predstavama, marševima i javnim tribinama, obilježen je i u drugim gradovima u BiH. Zenica, Gračanica, Bijeljina, Trebinje, samo su neki od gradova u kojima je obilježen jučerašnji dan. Okupljanjem na platou spomenika žrtvama fašizma, defileom i pozorišnom predstavom, Međunarodni dan Roma će biti obilježen danas i u Zavidovićima.

(portal-udar.net)