Danas se obilježava Svjetski dan Roma

Današnji dan je momenat kada još jednom treba podsjetiti da u čitavom procesu emancipacije, vlade država u kojima Romi žive, moraju imati najznačajniju ulogu. Mora postojati volja, iskrena i čista, a ne rezultat pritisakka sa strane

1344

Svjetski dan Roma obilježava se u čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog od 8. do 12. aprila 1971. godine u Londonu. Ovo je jedan od najvažnijih događaja u historiji romskog naroda.

Pored usvajanja odluke o romskoj zastavi i himne, na ovom Kongresu usvojeni su simboli na romskoj zastavi – zelena boja koja simbolizuje zemlju i plava boja koja simbolizuje nebo. Crveni točak u sredini zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma, a službena romska himna temelji se na staroj romskoj pjesmi Đelem, đelem (˝Idem, idem˝).

Na prvom kongresu Roma u Londonu, susreli su se  predstavnici Roma iz 25 zemalja, te osnovali Romsku uniju. Kongres je rezultirao i proglašenju  službenog romskog jezika (romani chiba), kao i službenim prihvatanjem naziva “Rom”, a što na romskom jeziku znači čovjek.

Svjetski dan Roma, 8. april, ustanovljen je s ciljem da se ukaže na težak položaj Roma i da se države podstaknu da obrate posebnu pažnju unapređivanje njihovog položaja.

Pandemija koronavirus je negativno uticala na sve, a posebno na Rome koji i dan danas žive u jako lošim uvjetima.

Svakodnevno se susrećemo sa različitim vijestima o širenju koronevirusa, o njegovim uticajima na svijet, ali rijeko, skoro nikako o vijestima kako je koronavirus uticala na Rome.

Tokom pandemije dobili smo različite preporuke i zabarane kojih se trebamo pridržavati, ali veliki dio Roma nije u mogućnosti da se pridržava istih, jer najveći broj Roma nisu stekli osnovne uvjete za život: nemaju pristup vodi, uređene kanalizacije, obezbjeđeno zdravstveno osiguranje, kanalizaciju. A često zagovaramo pranje ruku, korištenje zaštitne opreme, testiranja, socijalnu distanceu…

Status Roma nikad nije bio zavidan, ali je nakon rata u BiH, još više pogoršan. Romi u BiH žive u ekstremnom siromaštvu, ogroman broj njih je bez zdravstvene zaštite, žive od neredovne socijalne pomoći, dok je više od polovine stanovništva nepismeno. Smrtnost romske djece je dvostruko veća. Životni vijek Roma je kraći za 10 do 15 godina od životnog prosjeka ostalih stanovnika BiH. Veliki broj njihovih bespravno izgrađenih naselja su bez vode, kanalizacije i struje.

Današnji dan je momenat kada još jednom treba podsjetiti da u čitavom procesu emancipacije, vlade država u kojima Romi žive, moraju imati najznačajniju ulogu. Mora postojati volja, iskrena i čista, a ne rezultat pritisakka sa strane. Nakon 50 godina, stasala je nova generacija Roma koja je spremna da do kraja iznese teret koji su prije pola vijeka ponijeli očevi romske nacije na na Konkgresu u Londonu. Zbog toga, pozivamo medije, vlade, akademsku zajednicu da budu dio promjena koje su započele 1971.

Opre Roma!

(Portal Udar)