Romski
Godinama unazad, Romi se suočavaju sa teškom diskriminacijom i socijalnom isključenosti širom Evrope. Najbrojnija su nacionalna manjina i u Europi ih živi oko 12 miliona. Dobar dio njih, oko polovine, živi u državama Evropske unije. Diskriminacija i izoliranost Roma iz društva, posebno je došla do izražaja za vrijeme pandemije koronavirusa.
Romski aktivisti širom Evrope, potvrdili su da su romske zajednice u Evropi bile uveliko izostavljene i izolovane za vrijeme pandemije koronavirusa. Jedan od eklatantnih primjera dolazi iz Bugarske, gdje je 7 romskih naselja izolirano uporkos činjenici da nije bilo zaraženih. Stereotipi prema Romima su u pojedinim naseljima prouzrokovali toliki strah da su u nastojanju da izbjegnu kontakt, temperature Romima mjerili putem dronova.
Dokaz za nejednako postupanje je i 15 slučajeva policijskog nasilja nad Romima u Rumuniji, Slovačkoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Holandiji.
Ovakav tretman nad Romima, ujedinio je aktiviste širom Evrope te, oni sada pozivaju na stvaranje određenih ciljeva i mjera u sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU kao pomoć u rješavanju problema Roma.
–Ne želimo više vidjeti Rome kako nemaju pristup vodi, osnovnim uslugama, hrani, lijekovima, jer smo tokom pandemije zapravo vidjeli da su Romi ostavljeni – rekla je Jamen Gabriela Hrabanova, direktorica ERGO mreže.
Posljednji izvještaj Evropske komisije o integraciji Roma je prikazao jasnu sliku tri problema sa kojim se Romi suočavaju godinama unazad.
Statistički podaci pokazuju da čak 78 procenta Roma živi u smještajima koji su neuslovni za život dok je 57 procenta nezaposleno. Kada govorimo o obrazovanju, 68 procenta romske djece napusti školovanje u ranoj dobi što je jedan od glavnih problema sa kojima se Romi suočavaju.
Evropska komisija treba objaviti novu strategiju za Rome u oktobru, ali nema planova da ona postane obvezujuća direktiva.
–Strategija će obraćati više pažnje na raznolikost među Romima, obraćajući više pažnje borbi protiv višestruke diskriminacije Romkinja, mladih, LGTBI ljudi, građana u pokretu, migranata ili Roma bez državljanstva – rekla je Helena Dalli, evropska komesarka za jednakost.
Romeo Franz, poslanik romskog porijekla, kaže da to nije dovoljno. On je podnio prijedlog pozivajući Brisel da stvori obvezujuća pravila i nadzorni mehanizam.
–Moramo se boriti i protiv anticiganizma u parlamentu. Kada se ne borite protiv anticiganizma, nemate realne šanse za implementaciju strategije integracije romske nacionalne manjne – rekao je Franz.
Franz je naglasio da u prošlosti Romi nisu bili uključeni u pronalazak rješenja i kreiranje strategije.
Još jedan pozitivan primjer dolazi Roma Initiatives Office (RIO) iz Berlina, koji su početkom pandemije prouzrokovane virusom COVID-19 u 12 država širom Evrope započeli sa realizacijom Romske inicijative pod nazivom „RI COVID 19 Emergency Response“ koja se pored ostalih zemalja, realizuje i u Bosni i Hercegovini.
Ova inicijativa čija je inicijalna faza nedavno završena je uz podršku 731 aktiviste mapirala najugroženijih 396 romskih naselja. U ovom kratkom periodu realizovano je više od dvije stotine online dijaloga sa romskim zajednicama i ukupno obuhvaćeno 16.256 romskih porodica ovom intervencijom.
Inicijativa poput ove, pokazuje koliko je moguće uraditi kada se uključe obični ljudi u pronalazak i stvaranje strategije za rješavanje glavih problema sa kojima se suočavaju.
Romski predstavnik u Slovačkom parlamentu Peter Pollak, tvrdi da za oporavak i dolazak boljeg sutra treba da se čuju glasovi onih koji pripadaju najranjivijem sloju društva.
–Glas ljudi koji žive u najsiromašnijim regijama EU ne smije da se zaboravi, jer bi donio veliku promjenu kada bi predstavnici Europskog parlamenta čuli šta oni imaju da kažu – tvrdi Pollak.
Dodao je da bi to uveliko pomoglo u pronalasku odgovarajuće strategije za integraciju Roma te da jedini put ka integraciji za Rome predstavlja obrazovanje, jer je jedino tako moguće da njihov glas dopre do onih koji su donosioci odluka.
(portal-udar.net)
