Djeca, žene, migracijske i manjinske skupine najranjivija kategorija trgovine ljudima

Najčešći oblik trgovine ljudima u našoj zemlji je prosjačenje, osim njega prisutna je i prostitucija, radna eksploatacija, prisilno sklapanje braka, ali i krijumčarenje ljudi. To pokazuju podaci Ministarstva sigurnosti BiH o broju slučajeva za ovu godinu

890
Foto: Udar

Ovogodišnji slogan obilježavanja Svjetskog dana u borbi protiv trgovine ljudima na globanom nivou je „Glasovi žrtava trasiraju put“, čime se žrtva stavlja u središte kampanje i ističe važnost slušanja i  učenja od preživjelih trgovine ljudima.

Danas se obilježava 21 godina od usvajanja Protokola Ujedinjenih nacija za sprečavanje, suzbijanje ikažnjavanje trgovine ljudima, poznatog kao Palermo protokol. Također, ova godišnjica bila je i povod da, danas u Sarajevu, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini,  zajedno sa Državnim koordinatorom za borbu protiv trgovine ljudima u BiH pri Ministarstvu sigurnosti predstavi aktivnosti realizovane u okviru projekta „Kratkoročna i srednjoročna podrška u naporima u oblasti borbe protiv trgovine ljudima u BiH“, kojeg ginansiraju Agencija Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID BiH) i Ured za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i provođenje zakona Ministarstva vanjskih poslova SAD (US DoS/INL).

Kako su naveli organizatori, naročit značaj predstavlja ovogodišnji Gllobalni izvještaj o sstanju u oblasti trgovine ljudima kojeg objavljuje Vlada SAD-a i napredak koji je prepoznat u BiH.

Najčešći oblik trgovine ljudima u našoj zemlji je prosjačenje, osim njega prisutna je i prostitucija, radna eksploatacija, prisilno sklapanje braka, ali i krijumčarenje ljudi. To pokazuju podaci Ministarstva sigurnosti BiH o broju slučajeva za ovu godinu.

Kroz navedeni projekat IOM BiH kontinuirano radi na jačanju kapaciteta ključnih aktera ukljlučenih u nacionalni referalni mehanizam, a više od 600 službenika su obučeni da prepoznaju osnovne indikatore trgovine ljudima s ciljem proaktivne identifikacije žrtava trgovine ljudima.  Krajnji cilj procesa reforme je da se unaprijedi sistem zaštite i pomoći žrtvama trgovine ljudima.

Robert R. Lopet

Direktor misije USAID-a u BiH Robert R. Lopet kazao je da je BiH postigla značajan naparedak u borbi protiv trgovine ljudima, a kako je naveo zahvaljujući institucijama ove zemlje predvođene državnim koordinatorom za borbu protiv trgovine ljudima BiH je stavljena na Tier 2 listu za praćenje Izvještaja State Departmenta.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana u borbi protiv trgovine ljudima Stephen Glaser, direktor US/DoS/INL Odjela u BiH kazao je kao postoji „stalna potreba da vlasti u BiH intenzivno istražuju, procesuiraju i osuđuju trgovce ljudima i izriču odgovarajuće kazne, kao i da osiguraju poboljšanje saradnje i koordinacije između aktera sa državnog i nižih nivoa vlasti.

Državni koordinator  za borbu protiv trgovine ljudima Samir Rizvo naglasio je da je BiH prošla dug put u borbi protiv trgovine ljudima:

„Od 2004. godine kada je bila rangirana na najnižem nivou, Nivo 3 izvještaja Vlade SAD o trgovine ljudima, preko Nivoa 1 u 2010. godini, do ponovnog suoačavanja sa potencijalnim vraćanjem na Nivo 3 prošle godine.“

Kako navodi Rizvo broj identificiranih žrtava povećan je za 30 posto u donosu na prethodnu godinu, povećan je i broj istraga i optužnica, donesene su pravosnažne presude sa najvećom kaznom a ovaj zločin, deset godina za trgovce djecom.

“U protekloj 2020. godini imali smo 70 identifikovanih slučajeva, to je bilo značajno povećanje u odnosu na 61 žrtvu identifikovanu u 2019. godini. Statistički pokazatelji za prvih šest mjeseci ove godine pokazuju da je identifikovano 47 žrtava”, rekao je Rizvo, dodavš da je to rezultiralo i povećanjem istraga, podignutih optužnica i izrečenih presuda za trgovce ljudima.

Djeca, žene, migracijske i manjinske skupine kao najranjivija kategorija

„Ono što je još uvijek prisutan problem sa kojim pokušavamo da se nosimo jeste i trgovina djecom u svrhu radne eksploatacije, a u našim gradovima najprisutniji oblici te eksploatacije jesu organizovano prisilno prosjačenje i organizovano i prisilno vršenje krivičnih dijela“, kazao je Rizvo, naglasivši da BiH ima i problem sa još uvijek prisutnom društvenom isključenošću i značajnom ranjivošću manjinskih grupa, posebno romske populacije.

„U tom pogedu posebnu pažnju smo posvetili uključivanju romskih nevladinih organizacija u suprostavjanje trgovinom ljudima i nadamo se da ćemo tu saradnju još više intenzivirati i raditi, prije svega na preveniranju i zaštiti djece koja dolaze iz romske populacije“, zaključio je Rizvo.

Kako je naveo Mirsad Ribić, koordinator lokalnog koordinacionog tima za borbu tprotiv trgovine ljudima Brčko Distrikta,  njihov tim je sastavljen iz svih relevantnih institucija, a imaju i dva člana iz nevladinog sektora od kojih jedan zadužen  za pitanja romske populacije.

Mirsad Ribić

„Svi u svojim zajednicama imamo određen broj romske populacije i vidimo na ulici da romska djeca nerijetko su na ullicama u raznim vremenskim uslovima, od kiše, snijega do visokih temperatura, a u cilju skupljnja novca. Mislim da svi gledamo na to kao pomoć, ali dolazimo u situaciju da se iza te djece kriju ljudi koji njih vrbuju, prisiljavaju na takav rad, odvajaju od roditelja i školskih klupa, gdje su svakodnevno u obavezi da određenu sumu novca moraju tim trgovcima donijeti. Tako da o ovom fenomenu treba svakodnevno pričati, kroz medije, kroz kampanje“, kazao je Ribić.

Naglasio je kako društvo i čelnici lokalnih zajednica i drugi organi vlasti trebaju dati sve od sebe kako bi se pokušalo da se romska populacija animira i da apelujemo na građanstvo da učestvuju kako bi se pomoglo da se ta djeca vrate gdje im je mjesto, u školske  klupe u društva, a ne da su svakodnevno na ulicama.

Laura Lungarotti

Šefica misije IOM-a Laura Lungarotti u BiH kaže kako se u središte ovogodišnje globalne kampanje IOM stavlja djecu žrtve trgovine ljudima.
„Dokazi pokazuju da su djeca migranti bez pratnje najranjivija kategorija. Iako je u BiH postignut napredak, broj identificiranih stranih žrtava trgovine ljudima u BiH i dalje je nizak. Prošle godine, od 70 identificiranih, samo sedam su bili stranci“, kazala je.

(Portal Udar)