Romski
Danas se obilježava Đurđevdan (Ederlezi) koji za romski narod obilježava odlazak zime i dolazak proljeća. U prošlosti su Romi na današnji dan pokretali svoje čerge i odlazili na nova, bolja mjesta za njihov život.
Prema tradiciji, Romi danas ukrašavaju svoje domove sa vrbom, koprivom i drugim proljetnim biljkama, koje za njih znače snagu i zdravlje.
OBIČAJI ODLAZE U ZABORAV
U razgovoru sa mladim predstavnicima romske nacionalne manjine iz Zagreba i Rijeke, došli smo do zaključka da sve više ti običaji zastarivaju i zaboravlja se tradicionalno.
“To sada obilježavaju samo stariji članovi naše obitelji, recimo mi u Zagrebu smo nekada znali ići na Savu i tamo se kupali. Svi zajedno smo se okupljali, sakupljali smo proljetno bilje, što sada više ne radimo”, kazao je za portal UDAR Siniša Senad Musić.
Takva okupljanja pored Save sada se održavaju u organizaciji romskih udruženja, ali sve rijeđe, jer je sve manje finacijskih sredstava.
“To je obiteljski praznik, okupimo se, ručamo zajedno, ako postoji mogućnost običaj je i da se janje peče. Trudimo se da to ne zaboravimo. U mojoj kući se trenutno nalazi bokal vode sa cvijećem koje je ubrala moja majka, ali treba naglasiti da to samo ona obilježava, jer mlađe generacije ne prihvaćaju takve obićaje”, rekao je
U Rijeci je malo drugačiji običaj, neki od tamošnjih Roma smatraju da je to poganski običaj i da ima veze sa crnom magijom.
“Običaj je da se janje zakolje, da se sve loše stvari i negativnosti otklone kada se pridonese žrtva, janje. Nekada su se i djeca mazala sa krvi od zaklanog janjeta i ta krv se pila, da bi bila zdrava i zaštićena od svega lošeg”, kaže Etem Fazli.
Te običaje i u Rijeci trenutno poštuju i gaje samo starije generacije. Običaj sa vodom i biljkama je tradicionalan za sreću i nafaku, snagu obitelji.
“Vjeruje se da kada se kolje janje, da je obitelj na taj način zaštićena od crne magije,zato se pridonosi žrtva. Slično je Kurban Bajramu, samo što se janje peče i obitelj se okuplja. Ručaju svi skupa, jedan dio za obitelj a drugi siromašnima”, dodao je Etem.
Zdravlje, plodnost i zaštita glavni su motivi obilježavanja Đurđevdana, blagdana koji danas važi za glavni kulturno-vjerski praznik Roma.
Đurđevdan je praznik vezan za najveći broj običaja koji postoje u narodnom vjerovanju. Ovaj svetac se smatra granicom između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve. Praznik buđenja proljeća, kako se Đurđevdan ili poznatiji kao Ederlezi u romskom narodu, prepoznatljiv je u cijelom regionu i obiluje narodnim običajima, koji se ogledaju u raznim radnjama za zaštitu, zdravlje, plodnost i zaštitu obitelji.
(portal-udar.net)
