Drugi ministarski sastanak o integraciji Roma održan u Sarajevu

Ovaj današnji događaj je nastavak usvajanja Deklaracije partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma u okviru procesa proširenja EU (Poznanjska deklaracija) 5. jula 2019. godine na samitu čelnika zemalja Zapadnog Balkana u Poznanju u Poljskoj, i usvajanja zaključaka Prvog ministarskog sastanka o Integracija Roma na samitu koji je 10. novembra 2020. organizovalo zajedničko predsjedanje Sjeverne Makedonije i Bugarske u okviru „Berlinskog procesa"

805
Foto: prtscreen

U Sarajevu je danas održan Drugi ministarski sastanak o integraciji Roma, u organizaciji Vijeća za regionalnu saradnju RCC, a domaćin sasatanka je bilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Prisutnima su se obratili Majlinda Bregu, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju RCC, Oliver Varhelyi, Evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva, Michael Roth, njemački državni ministar za evropske poslove, Željko Jovanović, direktor Kancelarije za romske inicijative – Fondacija za otvoreno društvo, te Miloš Lučić, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Ovaj današnji događaj je nastavak usvajanja Deklaracije partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma u okviru procesa proširenja EU (Poznanjska deklaracija) 5. jula 2019. godine na samitu čelnika zemalja Zapadnog Balkana u Poznanju u Poljskoj, i usvajanja zaključaka Prvog ministarskog sastanka o Integracija Roma na samitu koji je 10. novembra 2020. organizovalo zajedničko predsjedanje Sjeverne Makedonije i Bugarske u okviru „Berlinskog procesa“.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić podsjetio je da je virus Covid 19 svima pomijenio život a posebno ugrozio najranjivije kategorije stanovništva, među kojima su i Romi, koji su najbrojnija nacionlna manjina u BiH.

Miloš Lučić

„Na osnovu akcionih planova u posljednjih 10 godina iz budžeta BiH i drugih nivoa vlasti, uključujući i donatorska sredstva, za Rome je izdvojeno blizu 51 milion KM, i to za rekonstrukciju i obnovu stambenih objekata, provođenje infrastrukturnih projekata, samozapošljavanje i zapošljavanje, a provedeni su i edukativni programi zdravstvene zaštite“, kazao je Lučić.

Teške posljedice pandemije na Rome

Dodao je da je u toku donošenje akcionog plana za inkluziju Roma 2021-2025 godine koji predviđa da se realizacijom godišnjih operativnih planova sanirajuposljedice u oblastima zdravstvene zaštite, stanovanja, zapošljavanja, i obrazovanja, u saradnji sa predstavnicima entiteta, Brčko distrikta i jedinicama lokalne samouprave

„Ministarstvo je početkom krize izazvane pandemijom preduzelo niz aktivnosti sa romskim i međunarodnim organizacijama, te posebno sa društvom Crvenog krsta BiH, da se pomogne naugroženijim kategorijama romske populacije. Obezbijedili smo preko 3 hiljade higijenskih i prehrambenih paketa“, rekao je ministar.

Naglasio je da su posljedice Covida 19 za romsku zajednicu u BiH teške i evidentne.

„Pandemija je dodatno uvećala rizik od diskriminacije, ekonomske marginalizacije i socijalne isključenosti, a došlo je i do pojave novih rizika koji su naročito uticali na najsiromašnije slojeve romske populacije“, podsjetio je Lučić.

Dodao je i to da je u planiranje svih mjera u vezi sa situacijom povodom pandemije neophodno uključiti Rome i Romkinje, organizacije civilnog društva koje se bave romskim pitanjima, kao i ženske romske organizacije.

„Romskoj populaciji moramo omogućiti nesmetan pristup pravima i uslugama, pristup internetu i drugim sredstvima komunikacije i informisanja kako bi se pravovremeno informisali u vezi sa pandemijom, odnosno prednostima vakcine. Zatim moramo omogućiti nesmetan i ravnopravan pristup zdravstvenoj zaštiti, obezbijediti odgovarajuća budžetska sredstva na svim nivoima za rješavanje sistemske nezaposlenosti i stambenog pitanja Roma, kao i ukupno poboljšanje njihovog položaja“, napomenuo je Lučić.

Zaključio je da je neophodno preduzeti sve mjere i ne dozvoliti ksenofobiju i rasnu diskriminaciju, i obezbijediti bolji položaj romske populacije, njihovu potpunu inkluziju u sve segmente društva.

Veliki jaz u zapošljavanju

Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu na početku je podsjetila da se prije dvije godine regija dogovorila oko nekih ambicioznih ciljeva koji su sadržani u Poznanjskoj deklaraciji, i u tom kontekstu obavezala na brojne stvari, ali da je pandemije napravila mnoge probleme.

Majlinda Bregu

„Upravo je pandemija utjecala najviše na one najranjivije i najslabije. Oko 80 posto romske populacije je izgubilo posao zbog lockdown-a. Na temelju barometra čiji su rezultati objavljeni prije dva dana, sve su vlade u regiji promovirale zapošljavnje Roma u javnom i privatnom sektoru, i unapređenje stambenih objekata za Rome. U dekadi kada imamo veliki jaz u zapošljavanju Roma, ovo vrijeme upravo pokazuje da smo svi spremni biti otvoreni u zapošljavanju Roma. Međutim i dalje imamo značajan broj onih koji oklijevaju da angažuju Rome, pa 70 posto preduzeća smatra da upošljavanje Roma može imati negativan utjecaj na njihovo poslovanje“, navela je Bregu.

Također je dodala da je mali procenat Roma koji rade u velikim kompanijama, tako da je samo 47 posto onih koji razmišljaju o njihovom angažovanju.

„Moramo da se borimo protiv anticiganizma“, naglasila je.

Kazala je da se pruža podršku vladama regije da naprave mapiranje romskih naselja kako bi ti podaci poslužili da se izvrši adekvatno definiranje politika planiranja.

„To ćemo uglavnom raditi na objektima gdje ne postoje sporna vlasnička prava. Nastavićemo s procesom legalizacije i u drugim državama. Preduvjet za ostvarenje prava je pribavljanje ličnih dokumenata. Poznanska deklaracija prepoznaje potrebu za ukidanjem apartida, odnosno postojanje osoba koje nemaju niti jedno državljanstvo“, rekla je Bregu.

Naglasila je da je najveći izazov kako učiniti Rome vidljivim.

Kada je riječ o Zelenoj agendi, Bregu je napomenula da naša budućnost počiva upravo na digitalnoj i zelenoj transformaciji.

„Upravo zbog toga RCC ima vrlo visiko na listi svojih prioriteta Zelenu agendu i digitalnu agendu, a neke od tih stvari su digitalne vještine i pismenost, digitalna tranformacija malih preduzeća, programi recikliranja i upravljanja otpadom“, istakla je Bregu.

Zaključila je da je vrijeme da se prestane pričati i da se priča pretvori u konkretna djela kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi.

Integracija Roma kao prioritet EK

Evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelyi kazao je da je politika integracije Roma prioritet Evropske komisije.

Oliver Varhelyi

„Prošlog oktobra donijeli smo novi strateški okvir za jednakost Roma za period 2020.-2023. Ovaj ambiciozni okvir služi kao smjernica za naš rad kako bismo napravili solidan napredak, kako i same zemlje napreduju ka EU. Mi također pratimo situaciju svaki dan kada je riječ o integraciji Roma kroz naše redovne izvještaje o proširenju“, rekao je Varhelyi.

Istakao je da je puno toga što se trebo uraditi kako bi se osigurala potpuna uključenost Roma.

„Za mene je jako bitno da ekonomski i investicijski plan za zemlje Zapadnog Balkana, koji je Evropska komisija donijela u jesen prošle godine, posebnu pažnju posvećuje pristupu obrazovanja i tržišta rada za Rome. Posljednja anketa iz 2018. pokazuje koliki je jaz kada je riječ o inkluziji Roma i ne-Roma koji žive u regiji. Postoje veliki izazovi kako bi se taj jaz smanjio, a Komisija zaista podržava te napore“, kazao je komesar.

Dodao je da je Komisija u okviru posljednjeg dugogodišnjeg budžeta IPA 2 programirala 28 miliona eura za regionalne projekte posvećene Romima, a 130 miliona eura za bilateralne programe.

„U okviru IPA 3 mi ćemo povećati našu finansijsku pomoć kada je riječ o integraciji Roma“, istakao je Varhelyi.

Njemački državni ministar za evropske poslove Michael Roth ponovio je da su Romi najveća etnička manjinska grupa u Evropi koja se stalno suočava sa diskriminacijom, pa čak i nasiljem.

Covid 19 je imao posebno negativan utjecaj na živote Roma i regiji, ali i Evropskoj uniji.

Michael Roth

„Brojna djeca iz romskih zajednica su bila naročito izložena riziku od izostanka iz obrazovanja. Kod kuća nisu imali alate za pohađanje nastave putem interneta, i to je utjecalo na sadržaj i kvalitet života ove djece“, kazao je Roth.

Pored toga, roditelji koji najčešće rade u neformalnom sektoru naročito su negativno pogođeni pandemijom. Posljedice su da su životi cijelih porodica negativno pogođeni na osnovnom nivou u vrlo kratkom vremenskom periodu.

„U tom kontekstu problemi su vidljivi diljem Evrope. U protekloj godini mi smo uspjeli ostvariti kakav-takav napredak. Od oktobra smo se dogovorili oko zajednikog razumijenvanja o anticiganizmu. Naime, tokom njemačkog predsjedavanja, sve 34 zemlje članice međunarodne alijanse za sjećanje na holokaust radili su na definiciji anticiganizma. Zemlje Zapadnog Balkana aktivno su sudjelovale u ovom procesu, naročito Srbija i Sjeverna Makedonija“, rekao je Roth.

Isključenje Roma šteti ekonomiji

Dodao je da je anticiganizam korijenski uzrok socijalne isključenosti i diskriminacije Roma.

„To znači da je ova nova definicija zapravo jedan pozitivan razvoj događaja koji nam pomaže da se borimo protiv diskriminacije na jedan efikasniji način. Poznanjska deklaracija je zapravo jedan referentni dokument za sve ove godine koje su pred nama. Ona naglašava saglasnost 6 zemalja Zapadnog Balkana koje žele da se pridruže EU i one su saglasne da rade na ovom pitanju uporedo“, rekao je.

Istakao je i da je važno završiti mapiranje i prikupljanje podataka kako bismo se mogli pripremiti da ogdovorimo na sve negativne utjecaje pandemije.

„Potrebno je napraviti novi investicijski plan za EU, zeleni deal, odnosno Berlinski proces, sve su to alati koji nam mogu pomoći da snažnije napredujemo ka ovim ciljevima. Moramo osigurati da napravimo opipljiv napredak za Rome u regiji. Moramo raditi bolje“, zaključio je Roth.

Željko Jovanović, direktor Kancelarije za romske inicijative – Fondacija za otvoreno društvo, naglasio je da isključenje Roma šteti našoj ekonomiji.

Željko Jovanović

„Svjetska banka je napravila analizu koja je pokazala da, kada bi Romi dobili posao u formalnoj ekonomiji, to bi imalo direktnan pozitivni utjecaj na razvoj ekonomije u Srbiji“, kazao je Jovanović, te dodao da, demografski, Romi znače puno.

Pojasnio je da su u svim zemljma Romi znatno mlađi od ostale populacije, tet da će u Srbiji do 2023. godine između 14 i 20 posto ljudi koji ulaze na tržište rada biti Romi.

Također je istakao da se situacija pogoršava, te predložio nekoliko ključnih koraka koji se mogu tretirati kao prioritet, a to je proritetiziranje vakcinacije, ulaganje u oporavak iz neformalne u zelenu ekonomiju, osiguranje aktiviranje Roma odnosno rad na prekvalifikaciji i dokvalifikaciji, te rad na borbi protiv diskriminacije Roma.

(Portal Udar)