Romski
U Brčkom je 6. i 7. novembra održana radionica na temu „Prevencija i suprostavljanje nasilnom ekstremizmu na lokalnom nivou“. Razgovaralo se o raznim preventivnim mjerama kao i psihološkim aspektima radikalizacije kao i o aspektima vjere, religije i ideologije u prevenciji i borbi protiv nasilnog ekstremizma.
Diskutovalo se i o fenomenu dobrovoljaca iz BiH na stranim ratištima. Kako saznajemo od Muhameda Jusića, teologa koji je govorio na radionicii, zabilježeno je smanjenje odlazaka na strana ratišta, a kao razlog tome su pojačane mjere nadležnih agencija, izmjene i dopune krivičnog zakona BiH koje se tiču sankcionisanja povratnika sa stranih ratišta kao i sve učestalije sigurnosne kontrole.
„Infrakstruktura odlazaka je bila poprilično razrađena i uhodana. Danas već nije toliko lako otići u Siriju ili bilo koju drugu državu zahvaćenu ratom“, rekao je Jusić.
Također specifičan fenomen je da oni koji su išli na ratišta bili su spremni da se i ne vrate u cilju pogibije za ideologiju ili vjeru. Pored takvih bio je i jedan broj plaćenika koji se bore i učestvuju u ratnim dešavanjima motivisani prije svega novcem.
Kako je rečeno na konferenciji, pretpostavka je da je 188 muškaraca, 61 žena i 81 dijete ili maloljetnik u periodu od decembra 2012. godine do decembra 2015. godine boravili ili još uvjek borave u Iraku i Siriji i na neki način su uključeni u sukobe.
Prema nepotpunim podacima, 47 muškaraca se vratilo, 50 je ubijeno, a za 91-nu osobu pretpostavlja se da je još u Siriji ili Iraku, Takođe, 8 žena se vratilo, jedna je ubijena, a za 52 nema dostupnih informacija.
Iz razgovora sa ljudima koji su se vratili, teolog Muhamed Jusić izvlači zaključak da je glavni razlog velikom broju pogibija ljudi sa ovih prostora vojna neobučenost mladića koji su tamo išli.
„Ironično je to da veliki broj onih koji su ratovali imaju jako nizak stepen vjerskog obrazovanja“, rekao je Jusić.
Sve informacije koje su trenutno u posjedu BiH, dobijene su iz arhiva koje su postale dostupne nakon poraza ISIL-a u značajnim dijelovima ove dvije države.
Kao moguća preventivna mjera razgovarano je i o ulozi medija u podizanju svijesti građanstva o opasnostima ekstremizma, ranim „simptomima“ kao i o preventivnim mjerama. Kao jedna od značajnijih preventivnih mjera izdvojio se rad sa mladima, kako unutar škole tako i kroz razne omladinske i nevladine organizacije posvećene mladima.
„Nasilni ekstremizam je tema kojom će u narednom periodu da se bave kako naše obavještajne institucije, lokalne uprave i nevladine organizacije. Jer sama pojava nasilnog ekstremizma trenutno se nalazi u ekspanziji i predstavlja veliku prijetnju za Bosnu i Hercegovinu , poručio je Damir Radenković, direktor Omladinskog centra „Vermont“.
Ono što je specifično za naš grad je blizina Gornje Maoče koja je nadaleko poznata kao lokacija gdje boravi određena grupacija eksremno orijentisanih vjernika. Poznato je da u Bosni i Hercegovini postoji određeni broj ljudi koji je regrutovan na Sirijsko ratište i to je nesto sto predstavlja izlaz mladim ljudima koji jos uvjek nemaju formiranu ličnost i koji ovdje nisu sebi u mogućnosti ostvariti zanimljiv i akcijom ispunjen život. To je uglavom iz finansijskih razloga, nemogućnosti pronalaska adekvatnog zaposlenje, nemogućnosti daljnjeg obrazovanja kao i to što se mnogi vide kao diskriminisani na ovim prostorima“, rekao je Radenković.
Radionica je održana od strane Misije OSCE-a u BiH i na njoj su prisustvovali predstavnici vlasti, medija, srednjih škola kao i predstavnici uticajnijih nevladinih organizacija sa područja Brčko distrikta. Tim stručnjaka koji su vodili radionicu i držali prezentacije bili su Selma Zeković, službenica Misije OSCE-a u BiH, Aida Ganović, psihologinja, Muhamed Jusić, teolog i Hamza Višća, nezavisni ekspert za reformu sigurnosnog sektora.
