Romski
Potpredsjednica Evropskog parlamenta Klára Dobrev i Fond za otvoreno društvo organizovali su online događaj „Da li EU treba Rome za svoj oporavak?”
Učesnici panela su raspravljali o evropskom planu oporavka nakon pandemije virusa Covid-19 i ulozi koju Romi mogu imati u rješavanju ekonomskih izazova EU, kao i o mogućnostima koje Plan za oporavak nudi.
Nakon deset godina kontinuiranog ekonomskog rasta, Evropa je u problemima. Kriza uzrokovana virusom Covid-19 rezultirat će velikom socijalnom i ekonomskom krizom u cijeloj Evropi, ali problem će biti 100 puta veći za najugroženije ljude, posebno Rome.
O ovom problemu i mnogim drugim govorili su sudionici debate David Sassoli, predsjednik Evropskog parlamenta, Željko Jovanović, direktor Fonda za otvoreno društvo, Michael Roth, njemački državni ministar za evropske poslove, Sabine Verheyen, članica Evropskog parlamenta (Evropska narodna stranka), Petrica Dulgheru iz Inicijative za razvoj romskog poduzetništva, Dragos Pislaru, član evropskog parlamenta (Renew Europe/Obnovimo Evropu), Heidi Hautala, članica evropskog parlamenta (Zelena stranka) i Vera Jourova, potpredsjednica Evropske komisije.
Nakon finanscijske krize, situacija kod Roma se pogoršala. Nakon iskustva koje smo imali tokom posljednjih 10 godina veoma smo zabrinuti da naša zajednica ima manje mogućnosti od ostalih da nadoknadi prihode i obrazovanje svoje djece, smatra Željko Jovanović iz Fonda za otvoreno društvo.
Preveliki da bi se ignorisali
„Također se brinemo da ćemo imati veći rizik od ostalih da upadnemo dublje u siromaštvo i da trpimo više rasizma i krajnje desnog terora nego sada. Da, mi kao romska zajednica u Evropi trebamo Evropsku uniju da se oporavimo nakon ove krize. Ali danas je pitanje da li smo mi, Romi, potrebni Evropskoj uniji da se ona oporavi. I ja tvrdim da jesmo”, rekao je Jovanović.
Naglasio je da postoje tri razloga koja podržavaju ovu tvrdnju.
„Dio smo rješenja za ekonomske probleme EU koji dolaze u budućnosti. Naša populacija je prevelika da bi bila ignorisana, a to je oko 6 miliona. Također je previše mlada da bi bila zanemarena. Na primjer, u Mađarskoj i Rumuniji broj Roma mlađih od 15 godina je 3 do 4 puta veći od broja njihovih ne-romskih vršnjaka. Pa zašto su ove činjenice važne za privredu EU? Do 2050. godine radno sposobno stanovništvo smanjit će se za oko 10% u cijeloj EU. Ali u srednjoj i istočnoj Evropi smanjit će se za 30%. Čak i u skoroj budućnosti zemlje poput Bugarske, Češke, Njemačke, Mađarske, Slovačke počet će uviđati da imaju manje radnika nego što im je potrebno. Danas je rasizam uzrokovao patnju ne samo Romima, već i našem javnom budžetu. Prije deset godina, Svjetska banka je pokazala da, zbog rasizma, rumunski budžet gubi oko 200 miliona, a bugarski 370 miliona eura svake godine“, naglasio je Jovanović.
Dalje je dodao da je drugi razlog zbog kojeg EU treba Rome taj što rasistička krajnje desna politika pomaže Matteu Salviniju u Italiji, Viktoru Orbanu u Mađarskoj, ekstremno desnim i nacionalističkim snagama u Slovačkoj i Bugarskoj te da je njihova ideološka osnova ista kao ona koja je motivisala, na primjer, krajnje desni terorizam koji se nedavno dogodio u Njemačkoj.
„Za njih je propaganda protiv Roma sredstvo za podmetanje socijalnog i međuetničkog sukoba i destabilizaciju EU“, upozorio je.
Treći razlog je, kako je Jovanović naveo, taj što je vanjsku politiku EU vrlo lako diskreditovati kao licemjernu zbog položaja Roma.
„EU promoviše svoj interes u svijetu kroz svoju ekonomsku i vojnu moć, ali i kroz vrijednosti, prosperitet i ljudska prava. Međutim, u najbogatijoj regiji svijeta, rasisti prisiljavaju 8 od 10 Roma da žive u siromaštvu“, rekao je Jovanović.
Zaključio je da je u interesu EU da poboljša položaj Roma, jer ima ekonomskog smisla ulagati u ovu veliku, mladu, energičnu, višejezičnu i radnu populaciju, ima smisla politički jer to također štiti stabilnost EU, i konačno, ima vanjskopolitičkog smisla, jer štiti moralni kredibilitet EU u svijetu.
Unija zajedničkih vrijednosti
Njemački državni ministar za evropske poslove Michael Roth kazao je da EU definitivno treba Rome za oporavak jer su Romi dio društva i oni pripadaju EU.
„Sve se odnosi na dostojanstvo, jednakost i sudjelovanje. Moramo dati sve od sebe da poboljšamo položaj Roma širom Evrope. U 2020. Romi su i dalje na meti stalne diskriminacije i nasilja. U trenutnoj kriznoj situaciji, svaka vlada snosi odgovornost da zaštiti svoje stanovništvo i da posveti posebnu pažnju najugroženijim grupama“, rekao je Roth.
Podsjetio je da su, kada su u pitanju mjere oporavka nakon virusa Covid-19, Romi u mnogim područjima već socijalno i ekonomski ugroženi.
„Najvažnije je pitanje da EU nije samo jedinstveno tržište, valutna unija. Mi smo unija zajedničkih vrijednosti. Moja vlada se zalaže za jačanje vladavine zakona i demokratskih vrijednosti u EU, a bez poštivanja manjina – to neće uspjeti“, rekao je Roth, dodavši da je vrlo zabrinut zbog rastućeg trenda diskriminacije, mržnje i nasilja nad Romima, i desnim ekstremistima koji pokušavaju iskoristiti pandemiju za svoje ciljeve.
Osvrnuo se i na okvirnu strategiju EU za uključivanje i integraciju Roma 2020., rekavši da joj treba posvetiti posebnu pažnju, kao i da se još mnogo toga treba uraditi na zapadnom Balkanu, uključujući socijalnu i ekonomsku situaciju, ali i odljev mozgova, jer nije moguće graditi budućnost u zemljama poput Srbije ili Sjeverne Makedonije bez mlade generacije.
Također je naglasio važnost ulaganja u zdravstvo, školovanje, stambeno zbrinjavanje, kao i pružanje jednakih prilika svim ljudima.
„Romi su daleko od jednakosti, a najveća su nacionalna manjina u Evropi. Oni nas obogaćuju“, rekao je Roth.
Ključ uspjeha
Članica Evropskog parlamenta Sabine Verheyen govorila je o važnosti obrazovanja i osposobljavanja, napominjući da većina Roma radi za dnevnicu, ili su iskorištavani, mnogi su sezonski radnici ili rade u poljoprivredi, u ne baš dobrim uslovima.
„Loše obrazovanje ograničava buduće prilike, bolje obrazovanje može dovesti do boljeg zaposlenja i izvući ljude iz siromaštva i segregacije. Obrazovanje je ključ uspjeha“, naglasila je Verheyen.
Potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova rekla je da ne može zamisliti Evropu bez Roma, njihove kulture, i doprinosa koji daju Evropi.
„Evropska komisija neće napustiti Rome, mi dajemo sve od sebe da pomognemo. Razgovarala sam s mnogim romskim aktivistima, nacionalnim kontakt tačkama, nevladinim organizacijama. Dogovorili smo se da je potrebno poduzeti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne aktivnosti koje trebaju biti sistemske i koje trebaju biti podržane sredstvima Evropske unije“, rekla je Jourova i dodala da je Evropska Komisija učinila finansiranje fleksibilnim za države članice tokom pandemije virusa Covid-19, i omogućila im preusmjeravanje novca, uključujući Evropski socijalni fond, za trenutne potrebe.
(portal-udar.net)
