Romski
Za Rome u Republici Hrvatskoj, situacija je pretežno slična onoj u susjednim zemljama i hrvatski Romi dijele iste probleme kao njihovi sunarodnici u okruženju. Uzimajući u obzir da je Hrvatska članica EU, nameće se zaključak da pristupanje članstvu Uniji nije donijelo značajne promjene u životu običnih Roma.
Ove navode nam je potvrdio i aktivista Etem Fazli (36) iz Rijeke, predsjednik udruženja „Romska budućnost“. Etem je u nevladinom sektoru od 2012. godine, po zanimanju je inženjer prometa, a jedno vrijeme je radio u osnovnoj školi. Takođe, Etem je i član vladinog Povjerenstva za praćenje Nacionalnog programa za uključivanje Roma, koja se do sada, nije naročito pokazala efikasnom u skladu sa potrebama Roma.
– Kao i većina drugih strategija za Rome i ova u Hrvatskoj je u fokus stavila zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje, obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb, te borbu protiv diskriminacije. Lično, osjetio sam promjene, kada sam 2014. počeo raditi kao asistent u nastavu pri jednoj osnovnoj školi. Kroz javne radove, ostvarena je veća zapošljivost, ali sve je to kratkoročno. U državnom sektoru i dalje gotovo da nema Roma, a mnogi koji su zaposleni, ne deklariraju se kao Romi. Diskriminacija kod zapošljavanja je veoma izražena. Uskoro treba provesti novu strategiju i očekujem da će dati bolje rezultate – istakao je Fazli.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, Romi su zastupljeni u vijećima romske nacionalne manjine koja djeluju na gradskom i županijskom nivou, a broj predstavnika zavisi od postotka populacije na određenom području. Na državnom nivou, romska nacionalna manjina ima svog saborskog zastupnika. U Rijeci živi nešto više od 1.000 Roma, dominantno u četiri romska naselja, ali taj broj varira s obzirom na masovni odlazak u inostranstvo. Kako bi se unaprijedio njihov položaj, važno je da Romi sa biračkim pravom izađu na izbore koji će uskoro biti održani za članove vijeća romske nacionalne manjine.
– Još nisam siguran da li ću se kandidirati. Kroz nevladin sektor imam dosta iskustva u radu sa djecom, organizirao sam dosta konferencija za mlade, putovao, sudjelovao na konferencijama u Hrvatskoj i EU, pisao projekte, realizirao kino predstave. Zbog toga mislim da sam prepoznat u romskoj zajednici. Ukoliko se kandidiram, radio bih zaista za zajednicu, a ne svoje ambicije, što je rijetko danas – poručio je naš sagovornik.
Afirmacija mladih kroz “Romsku budućnost”
U Hrvatskoj su Romi najbolje organizovani kroz nevladin sektor, koji nerijetko predstavlja odskočnu dasku za dalji društveni angažman mladih Roma i Romkinja u ovoj zemlji. „Romska budućnost“ na čijem čelu je Fazli, do sada je organizovala niz akcija koje su za cilj imale afirmaciju mladih Roma i njihovo približavanje opštoj populaciji u Rijeci i Hrvatskoj.
– Trenutno smo aktivni na Erasmus projektima razmjene mladih. Organizujemo Festival Mladih Roma, dječije kino predstave u periodu školskih praznika i tokom raspusta, imamo ljetnu školu mladih, jednodnevne izlete. Kroz akciju „Ne budi hejter, baci lajk“ prodavaćemo majice i skupljati novac za ljetnu romsku školu, a dio novca ćemo donirati za dječiju bolnicu koja je u lošem stanju. Obilježavamo „Romani Resistance Day“ kojim se sjećamo žrtava genocida u Drugom svjetskom ratu – rekao je on.
Svi projekti ovog, ali i generalno ostalih nevladinih udruženja nastoje socijalizirati djecu i mlade, edukovati ih i usavršiti kako bi bili aktivni nosioci promjena u zajednici. No, kako i naš sagovornik ističe “svi projekti su značajni, ali ipak kratkoročni i povremeni, te neće obezbijediti djeci obrok, stipendiju ili prevoz kako bi direktno unaprijedili njihov položaj u zajednici”.
Hrvatska gubi sporove u Strazburu
Pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, vođeno je nekoliko slučajeva zbog diskriminacije Roma u Hrvatskoj, uglavnom vezanih za fizičko zlostavljanje, segregaciju u školama i zapošljavanje. Svi oni dokazuju da nije lako biti Rom u najmlađoj članici Evropske unije. Etem Fazli je pomenuo neke od najaktuelnijih. Jedan od njih je Škorjanec protiv Hrvatske, vezan za fizički napad i prijetnje smrću upućene bračnom paru iz Međimurja.
Navedeni Sud, bavio se i segregacijom u Međimurskoj županiji gdje je spriječen pokušaj formiranja isključivo romskih odjeljenja, u slučaju Oršuš i ostali protiv Hrvatske. Diskriminacija je potvrđena i onda kada je vlasnica frizerskog salona uskratila obavljanje prakse srednjoškolkama Romkinjama zbog njihovog porijekla.
– Pučka pravobraniteljica nam stoji na raspolaganju i zagovara da prijavimo slučajeve diskriminacije. Očigledni primjeri kršenja zakona budu potvrđeni sudskom odlukom i država nakon toga isplaćuje penale. Međutim, mi kada pričamo o diskriminaciji, često dobijemo negativan feedback i u slučaju npr. zapošljavanja, poslodavci nam automatski zatvaraju vrata – objašnjava Fazli.
On ističe da je talas mržnje generalno zahvatio Evropu, u kojoj se netrepeljivost prema Romima obično stavlja u prvi plan. Napominje i da fašističke ideologije koje Hrvatska vuče još iz Drugog svjetskog rata, često ožive, što Romima stvara nelagodu znajući šta su doživjeli tokom navedenog kobnog perioda.
– Posljednjih godina više se govori o stradanju Roma, jer imamo veliko obilježavanje u Jasenovcu i Krakovu, pa time možemo reći da Evropa prepoznaje Rome kao stradalnike Drugog svjetskog rata. Mladi iz povijesti uče o tome, te se stanje malo po malo mijenja – rekao je naš sagovornik za Udar.
Dodao je i to, da je imao čast 1. aprila u Londonu upoznati jednog od ključnih romskih lidera u Evropi i suorganizatora Svjetskog kongresa Roma 1971. godine, Grattana Puxona, koji takođe dijeli zabrinutost zbog položaja Roma širom kontinenta, uzimajući u obzir i situaciju sa britanskim Romima vezanim za Brexit.
(portal-udar.net)
