Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja je održana 17. decembra, zastupnici su rezolucijom pozvali Europsku Komisiju da izradi pravne akte na temelju prijedloga Europske građanske inicijative Manjinske SafePack inicijative (MSPI), kojima je cilj poboljšati kulturnu i jezičnu raznolikost u EU.
U rezoluciji usvojenoj s 524 glasa za, 67 protiv i 103 suzdržana, Parlament ističe da se nacionalne i jezične manjine u EU suočavaju s asimilacijom i gube svoje jezike, što rezultira jezičnim i kulturnim osiromašenjem Europe.
Parlament poziva Komisiju da predloži pravne akte za rješavanje navedenih problema, izražavajući potporu Europskoj građanskoj inicijativi „Minority SafePack Iniciative – milon potpisa za raznolikost u Evropi”.
Europske građanske inicijative instrument su demokratskog sudjelovanja građana u politikama EU. Ako više od jednog miliona građana, iz najmanje sedam država članica podrži inicijativu, Europska komisija mora poduzeti mjere. Ovo je prva inicijativa koja je dobila potporu Parlamenta.
Manjinska SafePack inicijativa je najvažnija europska manjinska inicijativa u posljednjih nekoliko desetljeća, kojom se poziva EU da poboljša zaštitu pripadnika nacionalnih i jezičnih manjina te da ojača kulturnu i lingvističku raznolikost u Uniji.
Zaštita manjinskih jezika i višejezičnosti
Priznajući da su države članice odgovorne za zaštitu prava manjina, europarlamentarci ponovno traže redefiniranje zajedničkog okvira minimalnih standarda zaštite na razini EU.
Prijedlozi, inicijative
Iako se na mnoge države EU, također i na Hrvatsku, gleda kao na uspješne primjere skladnog suživota između različitih zajednica, Evropska unija mora konkretnim mjerama podržavati nacionalne, regionalne i lokalne napore. Potrebno je djelovanje u obrazovanju, kulturi i javnim službama te hitno rješavanje prijetnje izumiranja nekih manjinskih jezika.
Programi financiranja malih jezičnih zajednica, stvaranje Centra za jezičnu raznolikost, sloboda usluge audio-vizualnog sadržaja u manjinskim regijama, neki su od prijedloga inicijative.
Sljedeći koraci
Europska komisija mora izraditi zakonske prijedloge u vezi s manjinskom inicijativom u roku od šest mjeseci ili navesti razloge zbog kojih to odbija.
Inicijativa poziva da se zakonodavni prijedlozi izrade u devet različitih područja, od kojih će se svaki pojedini zakonski prijedlog procijeniti samostalno.
Tanja Novotni-Golubić, članica Foruma za dijalog u okviru Federalne unije europskih nacionalnosti koja je koordinirala ovu Inicijativu, rekla je da je put do ovog velikog uspjeha bio naporan i dug.
-Od njezinog pokretanja 2013. godine, postiglo se puno; pobijedili smo u dvije parnice na Sudu Europske unije, uspjeli smo prikupiti 1.123.422 potpisa europskih punoljetnih građana, prešli smo potreban prag u 11 država članica, uspjeli smo dobiti potporu brojnih važnih donositelja odluka, parlamenta, vlada i konačno, predstavnike europskih građana: članove Europskog parlamenta – rekla je u saoćenju Novotni-Golubić.
S obzirom da je puno naših sugrađana, dodala je, svojim potpisom podržalo ovo inicijativu, u ime europskih manjina, zahvaljujem se svima, na svakom potpisu podrške, koji je bio vrlo važan preduvjet da bi se postigao ovaj uspjeh u EU parlamentu.
Predložena zakonska rješenja Europske Unije bi usvajanjem svakako trebala donijeti veću i efikasniju zaštitu manjinskih prava.
“U Hrvatskoj je trenutna zaštita nacionalnih manjina na visokoj razini i stoga ne treba postojati bojazan da će se ta razina prava smanjiti ili značajno se mijenjati, već će kroz EU regulativu postojati mogućnost podrške Unije, kako državama i regijama, tako i manjinskim zajednicama.
Postizanje zajedničkih standarda smatram velikom potrebom a ukoliko se Inicijativa prihvati, ujedno i velikim iskorakom Unije u očuvanju ne samo manjinskih zajednica, već svih naših jezika, kultura, ljudskih prava i demokracije.“
(portal-udar.net)