Romski
Izvještaj koje je objavila Evropska mreža protiv rasizma, koalicija nevladinih organizacija koja se bori protiv diskriminacije, otkriva da su zajednice manjinskog etničkog porijekla u Evropi najteže pogođene klimatskom krizom.
U izvještaju se analiziraju veze između klimatske pravde i rasizma, a nekoliko studija slučaja pokazuju kako se u manjinskim zajednicama teško dolazi do posla, prihoda, zdravog i sigurnog životnog okruženja, kao i donošenja odluka. Potiče kreatore politike da se pozabave strukturnim nejednakostima koje su ukorijenjene u “neokolonijalnom kapitalizmu” u politikama usmjerenim na rješavanje klimatske krize, kao što je Evropski zeleni dogovor, kako bi se “dekolonizirale klimatske akcije”.
Dok su bogate zemlje odgovorne za više od 70 posto emisija, siromašne zemlje na Globalnom Jugu najteže su pogođene globalnom klimatskom krizom i imaju manje resursa da se prilagode i suprotstave se njezim najgorim posljedicama.
Međutim, prema ENAR-u, ekološka i klimatska pravda treba se rješavati i unutar Evrope.
“Dokumentirano je da je globalna pandemija pogoršala postojeće rasne nejednakosti. Vrijeme je da se prizna da su rasne zajednice također na prvoj liniji klimatske krize ovdje u Evropi, u našem komšiluku”, rekla je Karen Taylor, predsjednica odbora ENAR-a.
Otrovni pesticidi
Dvije prekomorske francuske teritorija, Guadeloupe i Martinique, su otoci na Antilima koje je Francuska kolonizirala u 17. vijeku.
Studija slučaja naglasila je da se ovdje koriste otrovni pesticidi, klordekon, na plantažama banana, što je između 1973. i 1993. odobrio bivši predsjednik Jacques Chirac, tadašnji ministar poljoprivrede.
Klordekon može ostati u organizmima i tlu desetljećima nakon upotrebe, a studije pokazuju da je otkriven kod više od 90 posto populacije na ova dva otoka. Postoje dokazi da uzrokuje prijevremene porođaje, dok je incidencija raka prostate puno veća od globalnog prosjeka.
Migranti u blizini spalionica
Druga studija slučaja ukazuje na zabrinutost u vezi s migrantskim zajednicama u Francuskoj, i kako je veća vjerovatnoća da će živjeti u blizini opasnih mjesta kao što su pogoni za upravljanje otpadom i spalionice, a ova postrojenja uglavnom su u gradovima s nižim prihodima i predgrađima gdje je veća populacija migranata.
Studija iz 2014. pokazala je da se za svaki 1 posto porasta stanovnika rođenih u inostranstvu šanse francuskog grada da u blizini ima spalionica povećavaju za gotovo 30 posto. Predgrađa Pariza pogođena su većim nivoom zagađenja zraka zbog autocesta i velikih raskrsnica. Sve ovo utiče na zdravlje diajnih organa.
Romske zajednice na odlagalištu otpada
Romska zajednica koja živi u blizini ilegalnog odlagališta otpada Pata Rata na rubovima drugog po veličini rumunskog grada, Cluj-Napoca, samo je jedan primjer romskih zajednica koje žive u blizini opasnih odlagališta otpada, uključujući Miercurea Ciuc u Rumuniji i Podgoricu u Crnoj Gori.
Zajednica u Pata Rati je nekoliko puta iseljena s drugih mjesta od 1970-ih pa nadalje. Otpad iz cijele Evrope završava na ovakvim odlagalištima. Nakon što je Kina prije tri godine zatvorila uvoz otpada, Rumunija je sve više popunjavala tu prazninu uprkos lošim upravljanjem otpadom.
Klimatske izbjeglice u Evropi
UN-ova agencija za izbjeglice očekuje da će se raseljavanje povezano s klimom povećati u godinama koje dolaze. Iako je većina raseljavanja unutarnje, vjerovatno je da će se u Evropi sve češće dešavati priliv klimatskih izbjeglica.
Ljudi raseljeni zbog klimatske krize nisu službeno priznati kao izbjeglice prema međunarodnom pravu. Dok mnoge zemlje također pružaju druge oblike zaštite, na primjer na humanitarnoj osnovi, klimatske izbjeglice i dalje su izloženije riziku da postanu izrabljivani ili radnici bez dokumenata, navodi se u izvještaju.
