Romski
Međunarodni dan Roma biće obilježen 8. aprila. Dan kada se slavi romska kultura i doprinos Roma evropskim društvima i kulturnoj raznolikosti Evrope, prilika je da se svi podsjetimo Svjetskog kongresa Roma održanog 1971. u Londonu. Ujedno, ovo je prilika na podsjetnik da je Evropi neophodna hitna potreba bolje zaštite ljudskih prava Roma, navedeno je na web stranici Vijeća Evrope, u tekstu koji potpisuje komesarka za ljudska prava ove instutucije, Dunja Mijatović.
Mijatović je ukazala na nastavak kršenja ljudskih prava Roma koji otežava napore da se poboljša njihov pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju. Kako pi potvrdila ove navode, komesarka je navela nekoliko primjera.
Najprije se osvrnula na slučaj iz januara ove godine kada je cijela romska zajednica (više od 100 osoba) iz sela Vojvodinovo u Bugarskoj napustila svoje kuće i odselila se pod pritiskom drugih stanovnika. To se dogodilo nakon tuče koja je rezultirala smrtnim ishodom neromske osobe. Uslijedilo je rušenje kuća u vlasništvu Roma, a nakon što su se ljudi željeli vratiti poslije određenog vremena, u toj namjeri su bili spriječeni.
– Ti ljudi trenutno žive s rodbinom u susjednom gradu u vrlo nesigurnim uslovima. Informisana sam da mnoga djeca više ne pohađaju školu i da nijedna porodica nije dobila alternativni smještaj. Ovaj događaj izazvao je ogroman izliv govora mržnje protiv Roma u zemlji, uključujući i netrepeljivost za koju su zaslužni politički akteri – navela je Mijatović i pozvala nacionalne vlasti da pojačaju napore kako bi se spriječilo prisilno iseljavanje.
U nastavku saopštenja, Mijatović se vratila u 2016. godinu navodeći da se njen Ured obratio vlastima Bugarske, Albanije, Francuske, Italije, Mađarske, Srbije i Švedske i zamolio ih da stanu na kraj prisilnim iseljenjima Roma bez odgovarajućeg postupka i bez pružanja odgovarajućih alternativnog smještaja. Umjesto iseljavanja, tražila je više ulaganja u pronalaženje trajnih stambenih rješenja za romske porodice.
Prošle godine, još jedna prisilna deložacija Roma desila se u Ukrajini. Krajnje desničarske skupine na pet različitih mjesta istjerale su Rome iz svojih kuća. U jednom od tih slučajeva, u zapadnoj Ukrajini, skupina maskiranih muškaraca napala je romski kamp, ubivši mladića i ranivši četvoricu drugih, uključujući i dijete. Iako su istrage u toku, nije poznato da li vlast i tužilaštvo tretiraju navedene napade kao zločin iz mržnje, navodi se na sajtu Vijeća Evrope.
Ograničen uticaj nacionalnih strategija za integraciju Roma
Uprkos tome što su usvojene mjere za poboljšanje socijalne integracije Roma, istovremeno su mnogi Romi podvrgnuti prisilnim evakuacijama bez odgovarajućeg alternativnog smještaja, što je u suprotnosti sa međunarodnim ljudskim pravima. U izvještaju za 2018. Evropski odbor za socijalna prava Vijeća Evrope, utvrdio je da Belgija, Bugarska, Francuska, Grčka i Italija, zbog neuspjeha kroz prisilna iseljavanja, nisu ispunile svoje obaveze prema Evropskoj socijalnoj povelji.
Budući da se Okvir EU za nacionalne strategije za integraciju Roma završava 2020. godine i prošlo je četiri godine od završetka Dekade za uključivanje Roma, različite procjene pokazuju da nacionalne strategije nisu dovele do očekivanih značajnijih i trajnih promjena u svakodnevnom životu Roma. U drugoj studiji koja pokriva zemlje Zapadnog Balkana, Svjetska banka je ukazala da stepen segregacije u školama, nedostatak zdravstvenog osiguranja i neposjedovanje ličnih dokumenata ograničava pristup socijalnoj zaštiti, navodi se u saopštenju komesarke za ljudske prava.
Anticiganizam kao glavna prepreka socijalnom uključivanju
– Iako nekoliko razloga može objasniti nedostatak značajnog napretka u promicanju prava Roma u posljednjoj deceniji, želim naglasiti jedan ključni element koji nedostaje u dosadašnjim strategijama: potreba za smislenom predanošću u borbi protiv rasizma i diskriminacije Roma i Romkinja, koja utiče na egzistencijalno kršenje ljudskih prava – poručila je Mijatović.
Mijatović navodi da je anticiganizam tradicionalna pojava, duboko ukorijenjena već vijekovima, a kulminirala je holokaustom tokom Drugog svjetskog rata.
– Nedavni napadi na Rome u Parizu, koji su uslijedili nakon širenja lažnih informacija na društvenim mrežama o navodnim otmicama djece od strane Roma, jasna su manifestacija štetnih, prastarih predrasuda prema Romima. Pozdravljam brzu reakciju francuskih vlasti koje su preduzele brze mjere za prekid širenja lažnih vijesti i širenje nasilja, te hapšenju počinilaca – navela je Mijatović.
Kako se učinkovito boriti protiv anticiganizma?
Komesarka za ljudska prava smatra da je najvažnije prepoznati anticiganizam kao glavnu prepreku na putu poboljšanja ljudskih prava Roma. Mjere protiv diskriminacije trebalo bi postaviti na prvo mjesto i na najvišoj razini, vlasti bi trebale pokazati političku volju i predanost.
Konkretne akcije trebaju uključivati neke od sljedećih mjera: adekvatno sankcionisanje govora mržnje, povećanje obuke državnih službenika, policije i pravosudnog sistema u borbi protiv anticiganizma, jačanje kapaciteta tijela za ravnopravnost u suzbijanju diskriminacije, poboljšanje pristupa pravosuđa Romima i poboljšanje pristupa nacionalnim ustanovama za ljudska prava.
Takođe, neophodno je uspostaviti mehanizme za istinu i pomirenje, pružiti smislene i održive programe podrške romskim organizacijama, osigurati učinkovito uključivanje romskih organizacije u programe koji se tiču njih samih, unaprijediti aktivnosti za uklanjanje prepreka za sudjelovanje Roma u političkom, kulturnom i ekonomskom životu, provesti strategije desegregacije kako bi se okončala politika isključivanja Roma.
– Ove preporuke nisu revolucionarne. Ipak, činjenica da se toliko Roma u Evropi i dalje suočava sa ozbiljnim kršenjem ljudskih prava čini ih aktuelnim i poziva na njihovu brzu provedbu. Vrijeme je da evropske države pokažu odlučnost za trajnu i konkretnu promjenu za Rome – zaključila je Mijatović.
(portal-udar.net/coe.int)
