Romski
U utorak, više od godinu dana otkako je Parlament osudio anti-džipsizam u EU, zastupnici Evropskog parlamenta govorili su o trajnoj diskriminaciji s kojom se Romi suočavaju.
Većina zastupnika istakla je da je, uprkos dobrim namjerama na papiru, potrebno učiniti mnogo više na rješavanju sistemskih pitanja te da kriminalizacija Roma treba prestati.
Zastupnici Evropskog parlamenta upozorili su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu da i u Evropi postoje slučajevi poput Georgea Floyda, u kojima su zbog policijske brutalnosti život izgubili pripadnici romske manjine, česte žrtve diskriminacije i zločina iz mržnje.
Raspravljajući o Izjavi Evropskog vijeća i Evropske komisije kojom se osuđuje policijsko nasilje prema Romima, zastupnici su podsjetili na slučaj Roma Stanislava Tomaša iz Češke, koji je preminuo nakon što mu je policajac prilikom hapšenja klečao na vratu oko pet minuta.
Video tog događaja ubrzo je objavljen na društvenim mrežama, a mnoge je podsjetio na slučaj Georga Floyda iz američke savezne države Minnesote koji je umro na sličan način, iako su iz češke policije saopćili da nije došlo do pretjeranog korištenja sile, a kao službeni razlog smrti Tomaša navedeno je predoziranje narkoticima.
Za razliku od Floyda, za slučaj Tomaša malo je ko čuo, rekla je zastupnica Maite Pagazaurtundua. Razlog vidi u tome što u većini slučajeva Romi ne prijavljuju slučajeve u kojima su žrtve nasilja.
„Žrtve mržnje moraju moći vjerovati institucijama i policiji. Evropska unija priznaje prava, ali ne osigurava nužno zaštitu i to ne smijemo više dopuštati“, dodaje.
Kako se slični događaji više ne bi ponavljali, zastupnik Peter Polak predložio je da policajci u svim zemljama članicama Evropske unije nose kameru jer bi tako mogli pratiti njihovo ponašanje.
„U Evropi već dugo govorimo o ponašanju policije. Na primjer, u Košicama, u Slovačkoj gdje su romske dječake ponižavali i tukli, ali ti su slučajevi pometeni pod tepih“, kazao je Polak.
Asim Ademov je podsjetio na nedavne događaje u Bugarskoj tokom kampanje za predsjedničke izbore.
„Policija je ulazila u domove Roma, prijetila im i tražila da se izjasne za koga će glasati. Zbog takvog postupanja, pod koordinacijom MUP-a, bilo je vrlo malo onih koji su izašli na izbore. To je sramota za jednu članicu Evropske unije“, rekao je.
Romeo Franz je slučaj Stanislava Tomaša također opisao kao primjer institucionalnog rasizma koji se širi Evropom.
Anže Logar, slovenski ministar vanjskih poslova, kao predstavnik Evropskog vijeća rekao je da veliki broj Roma živi u lošim socioekonomskim uslovima, te da su, osim toga, suočeni sa značajnom stopom diskriminacije. Logar smatra da su Evropsko vijeće, Evropski parlament i Evropska komisija u proteklih deset godina uložile mnogo napora da bi, uz podršku države članica, poboljšali položaj Roma.
„Već postoji niz Roma koji su postigli puno više nego što se očekivalo s obzirom na predrasude i diskriminaciju. Treba ih što više ohrabriti da iskoriste prilike koje im se nude, trebamo se pobrinuti da se takve prilike i dalje otvaraju“, dodao je.
Povjerenica Evropske komisije Helena Dalli pozvala se na preporuku Vijeća iz 2020., kojom se države članice ohrabruju da uvedu mjere protiv direktne i indirektne diskriminacije, proturomske retorike i govora mržnje.
“Mi u Evropskoj komisiji smo potpuno predani mjerama iz akcionog plana protiv rasizma i strateškog okvira za Rome. Dvije mjere se upravo tiču unapređenja napora ka prevenciji diskriminatornih ponašanja među tijelima za provedbu zakona, i jačanju kredibiliteta u poslu protiv zločina iz mržnje. Od zemalja članica očekujemo da urade svoj dio iz nacionalnih planova protiv rasizma”, kazala je između ostalog Dalli.
Ukazala je i na zakonodavni prijedlog zajedničkih standarda za tijela za ravnopravnost koji će biti pripremljen do kraja 2022. Ovim bi se novim zakonom takvim tijelima omogućilo da na učinkovit način obavljaju svoje zadatke koji su im dodijeljeni zakonodavstvom EU-a, uprkos svim razlikama između nacionalnih pravnih okvira koji mogu rezultirati različitim nivoima nezavisnosti, izvora i nadležnosti.
