Romski
Nedavno održani izbori u Bosni i Hercegovini i dalje su najaktuelnija tema među stanovnicima zemlje. Iako su izbori iz ugla mnogih analitičara, pa i samih građana proizveli očekivan ishod, a pojedini kandidati ostvarili ubjedljive pobjede, provođenje izbora i njihov rezultat trenutno su predmet negodovanja i protestovanja širom BiH.
Politički sistem BiH u startu je oblikovan na način da diskriminiše sopstvene građane, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Nakon ovih izbora, kao što je i očekivano, konstitutivni narodi su najglasniji u traženju svojih prava i težnji ka aktueliziranju priče o izmjeni izbornog zakona. S druge strane, još jedni izbori su prošli, a nacionalne manjine ponovo nisu mogle ostvariti svoje osnovno načelo demokratskih društava – birati i biti biran za sve nivoe vlasti.
Presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetu “Sejdić-Finci”, kojom se zahtijeva da BiH izmjeni diskriminatorni izborni zakon prema kome je nacionalnim manjinama onemogućena kandidatura za Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH, dokaz je neefikasnosti same zemlje, ali i lažne brige većine političkih partija i njihovih funkcionera koji se “zalažu” za ravnopravnost svih državljana BiH.
“Godine iza nas jasno pokazuju da političkim strukturama nije u interesu izmjena izbornog zakona u skladu sa presudama “Sejdić-Finci”, “Pilav”, Zornić”. S druge strane, opredjeljenost za članstvo u EU je, bar deklarativno, zajedničko za sve političke partije. Bez sprovođenja presuda iz Strazbura, BiH ne može podnijeti ni kandidaturu za članstvo u EU. Tada će se napokon otkriti da li je političarima u BiH uopšte cilj ući u EU ili je sve samo dio propagande”, poručio je Jakob Finci, jedan od dvojice apelanata.
Podatak da je zbir nevažećih listića za člana Predsjedništva BiH iznosio 110.000 “glasova”, naveo je javnost da posumnja na manipulacije u izbornom procesu. Ne dovodeći takvu tvrdnju u pitanje, Jakob Finci ipak smatra da je veliki dio stanovništva ciljano svoj glas označio kao nevažeći.
“Usljed teritorijalne kompleksnosti BiH i nametnutog pravila da bi narodi trebali birati one predstavnike koji se izjašnjavaju isto kao oni, očekivano je da Srbi u Federaciji BiH nemaju alternativu kada je član Predsjedništva u pitanju, a isto važi i za Bošnjake i Hrvate u Republici Srpskoj. Ako se vodimo tom logikom, za koga bi onda trebali glasati pripadnici nacionalnih manjina, tzv. Ostali? Zbog toga je bio veliki broj nevažećih listića”, objašnjava naš sagovornik.
Dervo Sejdić, drugi apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava, poručio nam je da za sada ne želi komentarisati budućnost presude u pogledu njene eventualne implementacije.
(portal-udar.net)
