Romski
Udruženje BH novinari danas je u okviru Programa za osnaživanje nezavisnih medija (IMEP projekat) i uz podršku Free Press Unlimited organizovalo radionicu „Položaj i zaštita novinarki u bh. medijima“. Radionica je održana u Brčkom, a istoj su prisustvovali predstavnici institucija Vlade Brčko distrikta, nevladine organizacije i predstavnici udruženja novinara.
Udruženje BH novinari smatra da su žene na pogrešan način predstavljene u medijima i da je veoma mali broj žena na vodećim pozicijama u medijima.
Milica Andrijašević smatra da se rješenje ovog problema može pronaći u osnivanju mreže novinarki.
„Mi sa ovim projektom želimo da se fokusiramo na dva polja: zaštita novinarki od rodno zasnovanog nasilja i poboljšanje njihovih ljudskih prava, te poboljšanje položaja novinarki u redakcijama. Smatramo da se problem može riješiti formiranjem mreže novinarki, odnosno da se novinarke više solidarišu, umrežavaju i jasnije i glasnije zahtijevaju poštivanje svojih prava i efikasniju zaštitu pravosudnih institucija“, kazala je Milica Andrijašević, projekt koordinatorica iz Udruženja BH novinari.
U sklopu radionice iznesen je i podatak da je u protekle tri godine prijavljeno 50 slučajeva nasilja nad novinarkama. Mnogi prisutni uključujući i koordinatoricu uduženja BH novinari, smatraju da ovaj podatak ne predstavlja realnu situaciju kada se govori o nasilju nad novinarkama.
„To nije ni približan broj slučaja nasilja, jer veliki broj novinarki ne zna da prepozna nasilje i nije dovoljno informisan o svojim pravima i načinima prijave nasilja“, istakla je Andrijašević.
Prema podacima koji se tiču žena na vodećim pozicijama u medijima, na poziciji direktorice se nalazi oko 25% žena, a najgore je stanje na TV sektoru gdje je ukupno 15% žena na poziciji direktora, a prema zvaničnim podacima, u BD je skoro pa izjednačen broj zaposlenih muškaraca i žena u novinarstvu.
„Što se tiče Brčko distrikta mogu reći da je prilično ujednačena struktura zaposlenih žena i muškaraca u novinarstvu, da imamo prilično solidnu strukturu kada je riječ o rukovodećim pozicijama u pojedinim medijima. Žene su uglavnom angažovane na poslovima novinara, novinara-voditelja i marketinga i ne mogu reći da su diskriminisane u odnosu na muškarce kada je riječ o Brčkom“, kazala je Cvijeta Kovačević, novinarka EuroBlica i portala Srpskainfo.
Kovačević tvrdi da je problem u nedostatku prostora za napredovanje kod žena zbog porodičnih zaduženja koja ih čekaju nakon radnog vremena. Prema njenim riječima skoro je pa nemoguća specijalizacija za samo određeni vid novinarstva u većini slučajeva.
Kada se govori o mobingu u novnarstvu, u Brčkom ne postoje podaci koji ukazuju na postojanje ovog problema u odnosu na spol.
„Mislim da kolegice, zajedno sa nama rade kvalitetno posao i da je broj zaposlenih kolegica i kolega, barem u novinarskom dijelu, gotovo jednak i da nisu ni po čemu pošteđene kada je ovaj posao u pitanju. Ono što je također važno, zvanično nemam nikakvih informacija o postojanju mobinga u novinarstvu po polnoj osnovi, prošle godine smo imali jedan napad na kolegicu, ali taj napad je policija identifikovala kao napad na ličnost, a ne na novinarku“, kazao je Admir Kadrić, predsjednik Kluba BH novinara Bosanska Posavina Brčko.
Jedan od zaključaka u sklopu radionice bio je da i unatoč profesiji kojom se bave, žene i dalje još uvijek nisu dovoljno upoznate o svojim pravima, te iz tog razloga ne prepoznaju raznolike vrste nasilja čije su žrtve. Prema riječima učesnika, ali i organizatora, neophodno je raditi na edukaciji žena o vrstama i pojavnim oblicima nasilja kao i načinima prijave istog.
„U BiH postoji niz zakonskih propisa koji tretiraju ovu oblast, koji treba da štite sve građane, pa tako i novinarke i na određeni način možemo biti zadovoljni što postoje ti zakonski propisi, kako domaćeg, tako i međunarodnog okvira. Ono što je generalni problem jeste da se ti zakonski propisi ne koriste, odnosno da su nažalost novinarke vrlo neinformirane po pitanju njihovih prava, po pitanju onoga što mogu da naprave i kako da se zaštite i nažalost, zbog tog neznanja i neinformiranosti vrlo rijetko se obraćaju institucijama za pomoć“, kazala je Fatima Bećirović iz Gender centra Vlade Federacije BiH.
Istraživanja koja su sprovedena pokazuju da se samo 30% prijavljenih napada sudski procesuira.
Nakon radionice u Brčkom slijedi radionica u Tuzli, pa zatim i u Banjaluci.
(portal-udar.net)
