Obećanje kandidata Macrona tokom predsjedničke kampanje da će ukinuti TV taksu stupiće na snagu od 1. septembra ove godine. Godišnji trošak ove nove geste u korist kupovne moći stanovništva, koje je narušeno zbog posljedica rata u Ukrajini, iznosi 3,2 milijarde evra, piše francuski portal Les Echos.
Dobra vijest za 23 milijuna Francuza je da od ove godine više neće plaćati “TV pretplatu”. Ukidanje doprinosa javnom emitovanju biće jasno evidentirano u svim poreznim obavezama sadašnjih obveznika. Porezni obveznici koji se nalaze u kontinentalnoj Francuskoj uštedjet će 138 evra godišnje (mjesečna taksa je 11,5 evra, ali se plaća godišnje kao porez), dok će oni u prekomorskim departmanima i teritorijima uštedjeti 88 evra.
Kako navodi Les Echos, nisu pogođeni svi Francuzi, jer su neki već izuzeti od RTV takse. To uključuje osobe starije od 60 godina (ovisno o uslovima prihoda), one u domovima za penzionere ili čak primatelje naknade za odrasle osobe s invaliditetom. Ukupno 27,6 miliona domaćinstava podliježe audiovizualnom doprinosu, prema podacima Ministarstva kulture za 2021. (a 23 miliona stvarno plaćaju taksu).
Ovu je mjeru predstavio kandidat Macron u predsjedničkoj kampanji tokom svog prvog izbornog nastupa početkom marta. Za stanara Elyséea ovo je logičan nastavak ukidanja stambenog poreza, što je bila jedna od ključnih mjera prvog petogodišnjeg mandata. Motiv za hitno ukidanje takse su strašna poskupljenja energenata i hrane usljed rata u Ukrajini i procjene da će i nakon rata dio ovih potrepština imati veće cijene nego što je bilo proteklih godina. Pored ukidanja RTV takse, Francuska vlada namjerava uraditi još neke korekcije poreznih opterećenja kao i uvesti bonove za hranu za najsiromašnije stanovništvo.
Taksu koju plaćaju građani će u značanoj mjeri zamijeniti država iz svog budžeta, što je neke novinare zabrinulo da bi se mogla narušiti koliko toliko prisutna nezavisnost javnog servisa. Kako piše portal, u martu su Gabriel Attal, glasnogovornik vlade, i Marlène Schiappa, ministrica za državljanstvo, uvjerili pristaše javnih servisa izjavivši da nema govora o privatizaciji France Télévisions i Radio Francea. Umjesto toga, ideja je zamijeniti ovaj doprinos višegodišnjim državnim financiranjem, ali da će ono „biti osigurano u skladu s ciljem ustavne vrijednosti pluralizma i nezavisnosti medija”. Kako je istakao i predsjednik Macron i drugi predstavnici francuske vlade, državno finansiranje neće biti uslovljeno programskim pitanjima.
RTV taksa kao zakonska obaveza postoji u većini evropskih zemalja. Nekoliko godina za redom najveću naplatu RTV takse je imala Hrvatska, čak 94 posto. U Jugoslaviji je naplata takse (pretplate) bila 80 posto, a u BiH je maksimalni procent ubiranja takse bio početkom druge decenije ovog vijeka – 76 posto. Međutim, usljed političkih razmimoilaženja i rušenja osnova RTV sistema javnog emitovanja, što je uzrokovalo i raspad sistema naplate i raspoređivanja takse, u Federaciji BiH je naplata značajno ispod 50 posto dok se ti podaci u RS kriju.
Već 15-ak godina u BiH postoje ideje da se tri javna servisa finansiraju iz budžeta, ali su zvanične zahtjeve blokirale nesuglasice oko toga da se ne stvore političke radiotelevizije (što je programski djelimično edvidentno već godinama). Ovome se protivila i međunarodna zajednica. Međutim danas, čak i kada bi se konkretizovala ideja, ne postoji nikakva politička suglasnost oko ovoga, što je evidentno u Federaciji BiH gdje parlament ne može da usaglasi članove upravnog odbora svog javnog servisa već više od 10 godina.