Romski
Političke partije u Bosni i Hercegovini koje će izbornu volju građana ispitati u nedelju sedmog oktobra, ušle su u posljednju sedmicu kampanje. Opći izbori koji će se održati u nedelju (7.10.), kao i mnogi prije njih, smatraju se „presudnim“. Isto tako, i oko ovih izbora je stvoren javni diskurs, koji je „već viđen“, ali suštinski potpuno isti kao i u mnogim predizbornim kampanjama ranije. Na sceni su isti akteri, bez imalo vizije i starom provjerenom metodom kritike oponenata i pozivanje na odbranu nacije i nacionalnih vrijednosti. S druge strane, postoje neka „osvježenje“ za koje, čini nam se da još uvijek nismo dovoljno hrabri.
U čitavoj kampanji, mogli smo čuti malo konstruktivnih i konkretnih prijedloga, koji su realni, dostižni, ali i vremenski ograničeni. Čuli smo mnogo više obećanja i već pomenute kritike drugih, na način, kao da pojedine stranke nisu (nikada) bile u vlasti u prethodnom periodu, iako su prisutne u svakoj vlasti na svim nivoima.
U ovoj kampanji, kao i prethodnim, zanemarena su mnoga konkretna pitanja, koja su daleko bitnija od zaštite takozvanih „vitalnih nacionalnih interesa“ koja nisu, ili ako jesu, ugrožena su u daleko manjoj mjeri od onih realnih sa kojima se ljudi susreću svakodnevno.
Pitanja nacionalnih manjina, po pravilu nisu na popisu predizbornih, ali i postizbornih agendi, pogotovo kada se radi o Općim izborima. Političke partije koje u posljednjih dvadesetak godina, uglavnom učestvuju u formiranju vlasti, isključivo se obraćaju svojoj nacionalnoj strukturi. One malo liberalnije i orijentisane lijevo od centra, gledaju sveopći interes građana i građanki, s akcentom na starteški važna pitanja iz njihivih programa.
U ovako strukturisanoj političkoj ponudi, gotovo da nema ničega za najugroženiju nacionalnu manjinu. Ne kažemo da bi se pitanje Roma trebalo riješavati zasebno od problema ostalih ugroženih kategorija stanovništva, samo se pitali, koliko i da li uopće postoje neke naznake da stranke imaju na umu da u Bosni i Hercegovni živi ogroman broj obespravljenih ljudi, koji se nalaze na margini bh. društva.
S tim u vezi, sredinom septembra, u jeku predizborne kampanje, poslali smo svim partijama, onim koje gotovo uvijek formiraju vlast, šest konkretnih pitanja koja bi trebala da nam pokažu „gdje su Romi na političkoj mapi Bosne i Hercegovine“?
Upit smo poslali na oko dvadesetak adresa političkih partija, koje će se u nedelju boriti za vlast. Do momenta pisanja ovog uvodnika, stiglo nam je svega pet odgovora. Počev od srijede, 3. oktobra, objavljivaćemo odgovore partija koje su odgovorile na postavljena pitanja.
Ovo svakako može dobro definisati smijer gdje bi se eventualno mogli plasirati romski glasovi.
Isto tako, pa i mnogo važnije je, da ćemo imati uvid u to ko je, barem na ovaj način, zainteresiran da se bavi pitanjima Roma. Ovo se može tumačiti i kao poziv na sveopću mobilizaciju romskog glasačkog tijela, koje nije zanemarivo, što govori dovoljno o njegovoj snazi, jer svaki glas je bitan za političke partije, sem za one (možda) koje imaju stabilno tijelo koje ih drži na vlasti već dvije decenije.
U svakom slučaju, odziv, ili pak potpunu nezainteresovanost političkih partija, možemo tumačiti na razne načine. U svemu tome, Romi i Romkinje treba da prepoznaju svoje favorite i daju svoj glas onoj partiji za koju smatraju da će na najbolji način artikulisati njihove potrebe.
Na kraju, jedna stvar je bitna i dominantnija od svih drugih-proces izbora predstavlja najviši stepen demokratije i na izbore svakako treba izaći. Veliki stepen izlaznosti, svakako može biti vrlo snažna poruka dosadašnjoj, ali i nekoj budućoj vlasti da Romi i Romkinje pored toga što biraju, svakako zaslužuju da budu i birani i to na svim nivoima vlasti!
(portal-udar.net)
