Generalna skupština UN-a obećala je udvostručiti napore u borbi protiv rasizma širom svijeta.
Osvrćući se na dvije dekade od konferencije u Durbanu u Južnoj Africi, skupština je juče usvojila rezoluciju koja priznaje određeni napredak, ali osuđuje ono što je nazvala porastom diskriminacije, nasilja i netrpeljivosti usmjerenim prema ljudima afričkog porijekla i mnogim drugim grupama, od Roma do izbjeglica, mladih i starih, osoba s invaliditetom i osoba koje su raseljene.
Na sastanku kojem je bio fokus na reparaciji (odšteti) i rasnoj pravdi za ljude s afričkim porijeklom, skupština je ukazala na učinke ropstva, kolonijalizma i genocida i pozvala da se osigura da ljudi afričkog porijekla mogu tražiti odgovarajuću odštetu kroz državne institucije.
„Milioni potomaka Afrikanaca koji su prodani u ropstvo ostaju zarobljeni u raljama nerazvijenosti, nedostataka, diskriminacije i siromaštva“, rekao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa.
Pozvao je UN da se pozabavi pitanjem reparacija za „jedno od najmračnijih razdoblja u historiji čovječanstva i zločin bez premca.“
U rezoluciji skupštine također su navedeni problemi uzrokovani vjerskim predrasudama, posebno uključujući antimuslimanske, antisemitske i antikršćanske predrasude.
Ovaj događaj koji se poklopio sa godišnjim sastankom svjetskih čelnika, ukazao je i na uzrok rasne jednakosti u vrijeme kada je pandemija koronavirusa istakla nejednakosti, i pošto je ubistvo Georgea Floyda 2020. u Americi ponovo aktiviralo pokrete za rasnu pravdu širom svijeta.
Predsjednik države Congo, Felix Tshisekedi, ukazao je na razlike u dostupnosti vakcina u cijelom svijetu, te istakao kako to očito ne pokazuje jednakost između zemalja i naroda ovog svijeta.
Kazao je da je samo jedno od 1.000 ljudi u njegovoj zemlji dobilo najmanje jednu dozu vakcine.
„Mi, kao globalna zajednica, nismo učinili dovoljno u borbi protiv rasprostranjenosti rasizma, rasne diskriminacije, netolerancije i ksenofobije“, rekao je predsjednik generalne skupštine UN-a Abdulla Shahid.