Romski
Prema podacima Globalnog indeksa organizovanog kriminala za 2020. godinu, Bosna i Hercegovina je na 49. mjestu od 193 zemlje članice Ujedinjenih nacija po zastupljenosti organizovanog kriminala, dok je među 44 evropske zemlje peta na listi.
Prvo mjesto na svjetskoj listi zauzima Demokratska Republika Kongo, druga je Kolumbija, a treći Mijanmar. Ove podatke objavila je Globalna inicijativa, organizacija sa sjedištem u Švicarskoj.
BiH je na 49. mjestu sa 5,89 indeksnih poena, Srbija je na 33. mjestu i prva od evropskih zemalja na ovoj listi. Ispred BiH je i Crna Gora koja je zauzela 45. poziciju, Sjeverna Makedonija je na 74. mjestu, Hrvatska 85., a Slovenija 132.
Kada je riječ o trgovini ljudima, u izvještaju se navodi kako je BiH važna zemlja za tranzitovanje osobama kineskog, indijskog i turskog porijekla koje su žrtve seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada, no isti je slučaj i sa domaćim žrtvama.
“Bosanci su često žrtve prisilnog rada u građevinskoj industriji i drugim sektorima u susjednim balkanskim i evropskim zemljama. Bosanskim ženama i djevojkama se trguje radi seksualne eksploatacije u privatnim stanovima i motelima. Marginalizirani Romi i djeca su natjerani da prose, seksualno su eksploatisani i prinuđeni da rade kućne poslove. U porastu je trgovina djecom i veliki je problem”, navodi se u izvještaju.
U izvještaju također stoji da je BiH važna tranzitna i skladišna zemlja za droge poput heroina i kanabisa koji idu u Evropu, ali i u nešto manjoj količini MDMA i ekstazi. Kanabis se iz Albanije transportuje u BiH odakle se krijumčari u zemlje Zapadne Evrope. Navodi se da je tržište kokaina manje prisutno u BiH, ali da su uočene povezanosti kriminalnih organizacija u entitetu Republika Srpska i latinoameričkih trgovaca ovom drogom.
U BiH je zastupljen i ekološki kriminal, a uglavnom se odnosi na trgovanje drvetom i drvnim prerađevinama, kao i nezakonito ubijanje i proizvodnju mesa od zaštićenih/ilegalnih životinja. Navodi se kako je nelegalni izvoz olakšan rupama u zakonodavnim i carinskim regulatornim okvirima.
Dalje piše da su akteri kriminala u BiH domaća mafija, organizovane kriminalne mreže, strane kriminalne grupe, ali i državni zvaničnici.
“Neki članovi kriminalnih grupa su zaposleni u državnim institucijama, dok su drugi članovi dominantnih političkih stranaka”, piše u izvještaju.
Kako navode iz Globalne inicijative, Globalni indeks organiziranog kriminala rezultat je dvogodišnjeg nastojanja da se ocijeni nivo kriminala i otpornost u 193 zemlje članice UN-a.
Kako dodaju, organizirani kriminal je pošast koja pogađa zemlje u svakom kutku svijeta, od malih ostrvskih država do velikih ekonomskih velesila, i temeljni je pokretač mnogih velikih geopolitičkih izazova, uključujući sukobe, političku nestabilnost i prisilne migracije.
Kao zaključak za 2020. godinu, Indeks također naglašava prilagodljivost organiziranog kriminala pandemiji.
“Suočeni s blokadama i ograničenjima putovanja, kriminalci ne samo da su preuredili svoje redovno poslovanje, već su i iskoristili nove mogućnosti koje predstavlja globalna zdravstvena kriza. Pojedinci, zajednice i preduzeća koji se bore da opstanu takođe su postali sve ranjiviji na ponašanje organizovanog kriminala, bilo kao žrtve ili kao počinioci, iako češće zbog nepostojanja bilo kakvih održivih alternativa”, zaključuje se u izvještaju.
