Građani smatraju da mediji šire nacionalnu mržnju

1258
Ilustracija: Pixabay
Ilustracija: Pixabay

Većina ispitanika istraživanja Media plan instituta, 77 posto, smatra da mediji dižu nacionalne tenzije i dovode do sukobljavanja u Bosni i Hercegovini. U otvorenim odgovorima jedan od građana je naveo – „mediji su generator mržnje, a pogotovo komentari čitalaca na tekstove na web-u“, što je potvrda stava koji se često u javnosti ističe o „pogubnosti“ komentara čitalaca koji se ne administriraju na većini web portala. Zanimljivo je da je u Sarajevu i Banja Luci preko 90 posto onih koji smatraju da mediji šire mržnju dok je u Mostaru takvih samo 32 posto.

Takođe, većina ispitanika smatra da su mediji u BiH samo djelimično profesionalni (45%), ali čak 30 posto je mišljenja da uopšte nisu profesionalni. S druge strane, 20 posto je onih koji smatraju da su mediji profesionalni.

Većina anketiranih je naznačila da najviše prati medije na internetu, čak 42 posto. Na drugom mjestu su društvene mreže, 30 posto, a potom televizija 17 posto. Ako spojimo ova dva prva rezultata, jer i društvene mreže su medij na internetu, onda, kako se navodi u analizi, imamo impresivan podatak o popularnosti interneta od čak 72 posto kao platforme. Televizija je već nekoliko godina, po različitim istraživanjima, prije svega kao informativni kanal, ispod interneta. No ovaj put ovako nizak procent je vjerovatno osjećaj kod većine ispitanika da su posredstvom mobilnih telefona stalno medijski aktivni i informisani.

Pixabay
Pixabay

Ispitanicima je ponuđena mogućnost gradacije o tome kakvu vrstu sadržaja najviše vole da prate u medijima. Odgovor „često pratim“ bio je u najvećem procentu prisutan kod zabavnih i filmskih sadržaja (46,7%), a potom kod sportskih sadržaja (38%). Po ovoj gradaciji, ispitanici su najmanje zainteresovani za reklame, 10 posto. Kao „povremeno pratim“, najveći procent je zabilježen kod priča o običnim ljudima (52%), a potom zbivanja u svijetu 49 posto. Dosta dobar procent povremenog praćenja ima i kriminal i crna hronika, 48 posto.

Kada su tzv. društveno-odgovorne teme u pitanju, pokazalo se da su anketirani pokazali zainteresovanost za pitanja pitanja djece, priče o običnim ljudima, pitanja mladih, ženskih prava i kulture (sve između 41 i 44 posto). Najmanja zainteresovanost je pokazana za tematiku akcija nevladinog sektora. Međutim, kada je u pitanju „djelimična zainteresovanost“, tu su akcije nevladinog sektora kao tematika u medijima dobile najveći procent, 51 posto. Takođe, visok procent su dobila i pitanja marginalizovanih grupa, 46 posto.

Jedan od zaključaka analize je da za ove teme postoji relativna zaintersovanost, ali da bi postale više praćene u medijima, potrebno ja naći inovativan način kako ih obraditi.

Istraživanje je rađeno u oktobru 2019. godine na uzorku od 300 punoljetnih građana Sarajeva, Banja Luke i Mostara sa ciljem uvida u njihove medijske navike i percepciju medija.

Kompletna analiza mediaplaninstitut.org