Romski
Zbog nedostatka političke volje za izmjenu ustavnih i zakonskih odredbi, osnovna politička prava nacionalnih manjina da budu birani i budu nosioci određenih javnih funkcija su i dalje onemogućena. Takva praksa bi mogla biti izmijenjena, nakon što je na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo 14. maja usvojena inicijativa zastupnika Naše stranke Vibora Handžića.
Amandmanima na Ustav Kantona Sarajevo iz 2013. godine, zajamčena su određena prava nacionalnim manjinama i drugim nekonstitutivnim građanima, no problem i dalje predstavlja njihova nedovoljna zastupljenost, odnosno odsustvo u kantonalnoj skupštini.
– Da bi inicijativa zaživjela, potrebno je donijeti izmjene Izbornog zakona BiH. To podrazumijeva da se ili postojeći odjeljak 13a dopuni ili da se izbor predstavnika nacionalnih manjina u kantonalne skupštine propiše kroz novi odjeljak 13b. Ključni akteri u ovom procesu su donosioci odluka na državnom nivou, tačnije Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara – objašnjava Vibor Handžić, zastupnik Naše stranke i predsjedavajući Kluba Ostalih Skupštine Kantona Sarajevo.
U Klubu Ostalih kantonalne skupštine, trenutno nema zastupnika koji dolaze ispred neke nacionalne manjine. Njima nije onemogućeno da se kandiduju i budu izabrani u Skupštinu KS, kao ni u bilo koju drugu kantonalnu skupštinu u FBiH, ali se to u praksi vrlo rijetko ili gotovo nikako nije dešavalo.
– Inicijativa ne stavlja akcenat isključivo na Kanton Sarajevo, već na sve kantonalne skupštine u Federaciji BiH. Kanton Sarajevo jeste, istina je, jedini nivo vlasti koji je amandmanima na Ustav iz 2013. godine, implementirao u određenom obliku presudu Evropskog suda za ljudksa prava u Strazburu, iako se presuda ticala isključivo Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH – objašnjava Handžić za Udar.
Zloupotreba ljudskih prava
Presuda „Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine“, duboko je ušla u medijski i obrazovni, te gotovo svaki drugi prostor, osim u onaj kome je primarno namijenjena, a koji se tiče nivoa vlasti BiH. Handžić smatra kako su ljudska prava predmet manipulacije politike za ostvarivanje potpuno drugih političkih interesa, te da su ljudska prava uvijek kolateralna šteta narušenih političkih odnosa u BiH.
– Presude Evropskog suda za ljudska prava bi svugdje u uređenim društvima bile predmet implementacije bez pogovora, međutim u BiH to nije slučaj – ističe on.
S obzirom da nakon usvajanja člana ustava 2013. godine koji se odnosi na zastupljenost nacionalnih manjina u Skupštini KS, isti član nije bilo moguće realizovati zbog Izbornog zakona BiH, postavlja se pitanje, da li su političke partije ove godine konačno postale osvještene o značaju sudjelovanja nacionalnih manjina u kantonalnim skupštinama?
– Iako su brojne konvencije koje se bave ljudskim pravima sastavni dio našeg zakonodavstva, iako u svakom ustavu po vertikali vlasti stoji da su temeljna ljudska prava neupitna, iako svaka partija u BiH u svojim statutima propisuje borbu za ljudska prava, mi danas imamo to što imamo. Ali to nikako ne znači da od ove inicijative treba odustati i o njoj prestati javno govoriti. U državnom parlamentu sigurno ima stranaka i zastupnika koji su za ovakvu izmjenu izbornog zakonodavstva zainteresirani i koji će na njoj insistirati. Naša stranka će to raditi nedvojbeno – naglašava Handžić.
Efikasnost vijeća nacionalna manjina
Vijeća nacionalnih manjina konstituisana su na kantonalnom, državnom, te na nivou Republike Srpske i Federacije BiH. Iako se čini da su u sjeni klubova konstitutivnih naroda, Handžić ističe da sva vijeća nacionalnih manjina na bilo kojoj razini vlasti rade i bore se za prava nacionalnih manjina.
– Čim govorimo o potrebi da mijenjamo propise kako bi se poštovala temeljna prava pripadnika nacionalnih manjina, znači da je efikasnost u brojnim primjerima upitna, ali ne voljom vijeća, već zbog nedostatka političke volje donosioca odluka kako bi se ta prava omogućila. O efikasnosti rada Vijeća nacionalnih manjina na nivou Kantona Sarajevo najbolje govore amandmani na Ustav Kantona Sarajevo iz 2013. godine i ova posljednja inicijativa – rekao je naš sagovornik.
Za Handžića je sporno što se temeljna politička prava ljudi crpe na osnovu nacionalne/etničke pripadnosti i mjesta prebivališta. U prilog njegovoj tvrdnji idu brojne presude Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na nemogućnost konstitutivnih naroda da se sa jednog dijela teritorije zbog svoje pripadnosti kandiduju za određeni nivo, kao i situacija da se kompletne grupacije Ostalih ne mogu kandidovati za pojedine nivoe vlasti.
On ističe da je prisutan trend i da kandidati kroz izborne cikluse mijenjaju nacionalnu pripadnost kako bi na osnovu toga ostvarili politička prava.
– Nipošto ne smatram da se pravo ljudi na etničku pripadnost treba na bilo koji način sputavati, jer i to je jedno od temeljnih ljudskih prava, ali smatram da takva pripadnost ne može biti temeljni kriterij za ostvarivanje političkih prava – istakao je.
– Ovakve izmjene zakonodavstva zasigurno neće riješiti sve probleme sa kojima se nacionalne manjine susreću, ali hoće omogućiti da ravnopravnije učestvuju u donošenju odluka i sudjeluju u parlamentarnom životu BiH – poručio je Handžić.
(portal-udar.net)
