Historičari iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije ušli su u najuži izbor za nagradu za svjetski pluralizam za 2019. godinu nakon što je Svjetski centar za pluralizam objavio deset finalista za ovu nagradu, uključujući i tim projekta “Učenje (h)istorije koja to još nije” (Learning history that is not yet history).
Ovaj projekt bavi se temom raspada Jugoslavije i ratovima koji su se desili na ovim prostorima, a koji se od države do države prezentiraju na različite, često suprotstavljene i međusobno isključujuće načine.
Nosilac projekta iz BiH je Udruženje nastavnika historije/istorije/povijesti u BiH (EUROCLIO HIP) koje sa partnerskim organizacijama na lokalnom, regionalnim i globalnom nivou radi na uspostavljanju mira i širenju pluralizma.
Udruženje je osnovano 2003. godine kao nevladino i nestranačko profesionalno udruženje kojem je za cilj djelovanje u pravcu unapređenja kvalitete nastave historije u BiH. Registrirano je na državnom nivou i okuplja nastavnike i profesore historije iz cijele države. U članstvu su nastavnici iz osnovnih škola, profesori iz srednjih škola, univerzitetski profesori, historičari koji rade u institutima, muzejima, pa čak i studenti historije. Od 2004. godine Udruženje je u članstvo Evropske asocijacije edukatora historije (EUROCLIO).
Predsjednica Udruženja EUROCLIO HIP BiH Melisa Forić Plasto, asistent na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, ističe da ovo udruženje još od 2003. kad je osnovano ima uspostavljenu saradnju sa sličnim udruženjima iz regiona. U posljednjih šesnaest godina zajednički su realizirali nekoliko projekata koji su rezultirali dodatnim nastavnim materijalima za nastavu historije u vidu Zbirke radionica, knjige u kojoj je štampano 20 radionica o određenim temama, i koja je pripremljena za korištenje u nastavi.
– Prvo smo radili na temi svakodnevnog života u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji u vrijeme Socijalističke Jugoslavije, a kasnije smo pripremili materijale o nekim kontraverznim i osjetljivim temama iz zajedničke prošlosti u periodu od 1900-1945. godine. Treći projekt koji je rezultat ove regionalne saradnje je projekt ‘Učenje historije koja to još nije’ za koji je došla nominacija za nagradu – kazala je Forić Plasto.
Podsjeća da je za nagradu bilo nominovano 538 ideja, projekata iz 74 zemlje. Programski tim “Učenje historije koja to još nije“ izdvojio se među deset najboljih, od kojih će tri u septembru biti proglašeni pobjednicima. Nagrada prepoznaje izuzetna dostignuća organizacija, pojedinaca i vlada širom svijeta koji ilustriraju život u miru i produktivnosti s raznolikošću.
Forić Plasto podsjeća da je Udruženje EUROCLIO HIP sa partnerskim udruženjima iz Srbije i Hrvatske za projekt “Obični ljudi u neobičnoj zemlji – Jugoslavija između istoka i zapada. Svakodnevni život u BiH, Hrvatskoj i Srbiji 1945-1990” 2009. godine dobilo drugu nagradu Euromed za interkulturalni dijalog na Mediteranu od Ana Lindh fondacije.
Također, smatra da naš obrazovni sistem, a pogotovo nastava historije, i dalje čvrsto stoje u okovima politike, bar što se tiče nastavnih programa.
– No postoji onaj tračak nade da nastavnici mogu promijeniti način na koji realiziraju nastavne sadržaje propisane nastavnim programima otvarajući više prostora multiperspektivnom pristupu i potičući na taj način kritičko mišljenje kod učenika. Dosta je izvornog materijala pogotovo za modernu i savremenu historiju dostupnog kroz različite on-line baze i zašto ga ne iskoristiti na pravi način. Mi smo našim projektom zaista željeli promovirati ideju korištenja u nastavi dostupnih izvornih materijala koji se tiču devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije da bi se sagledala jedna cjelovita slika i da bi se priča sagledala iz više uglova. Nekima od nastavnika iz naših mreža ta priča se dopada i nastoje je primijeniti a nadati se da će njihov broj biti veći – rekla je Forić Plasto.
Ističe da Udruženje nastavnika i profesora historije /istorije/povijesti osim projekata s kolegama iz regiona, ima i samostalne programe, poput seminara i edukacije za kolege nastavnike. Tako će ovo ljeto organizirati drugu regionalnu ljetnu školu.
Prošle godine održana je ljetna škola u Bajinoj bašti posvećena temi Jugoslavije, dok je ove godine u fokusu priča o manjinama koje su nerijetko nevidljive u našim udžbenicima. Projekt implementira EUROCLIO HIP BiH u saradnji s nastavničkim udruženjima iz Srbije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije.
– Projekt će ponuditi trening za 25 nastavnika istorije iz šest zemalja. Poseban segment treninga će biti posvećen analizi trenutnog stepena i obima podučavanja o istoriji nacionalnih manjina na zapadnom Balkanu u nastavnim planovima i programima. Učesnici treninga, u partnerstvu sa iskusnim edukatorima i stručnjacima za aktivne metode podučavanja istorije, pripremit će zajednički nastavni materijal o nacionalnim manjinama koji će, nadamo se, biti primjenjivan na časovima istorije širom zemalja regiona – istakla je.
Seminar će biti održan u Podgorici od 15. do 18. augusta, a finasira ga Western Balkans Fond.
Za septembar je, navodi Forić Plasto, u pripremi javno predstavljanje rezultata projekta na kojem se radi već drugu godinu, a to je dokument “Alternativni kurikulum za historiju/istoriju/povijest u Bosni i Hercegovini – doprinos promoviranju humanizma u nastavi historije i suočavanju s bosanskohercegovačkim kontroverzama”.
– Projekt je finansiran od Fonda otvoreno društvo Bosne i Hercegovine koji je prepoznao našu ideju kreiranja jednog kurikulima za nastavu historije/istorije/povijesti u našoj zemlji koji će zaista svojim sadržajem biti fokusiran na univerzalne vrijednosti kakve su sloboda, jednakost, mir, saradnja, život, odgovornost kako sa temama iz svjetske, tako i primjerima iz nacionalne i regionalne historije – dodala je.
Forić Plasto naglašava da fokusom na razvoj kritičkog mišljenja, na promoviranje univerzalnih ljudskih vrijednosti, na civilizacijske vrijednosti kroz istoriju treba ponuditi alternative važećim (državnim) kurikulumima, posredno ih mijenjati te uticati na promjenu stavova nastavnika o važnom i nevažnom u ciljevima nastave historije.
– Što se tiče kurikuluma mi ne očekujemo da on bude usvojen od strane nekog od ministarstava u BiH, ali se iskreno nadamo da će moći poslužiti kao ideja da je moguće kreirati zajednički dokument koji će promovirati sve pobrojane vrijednosti humanizma i poticati kritičko mišljenje, kao i primjenu multiperspektivnosti u nastavi historije – podvukla je.
Melisa Forić Plasto diplomirala je i magistrirala na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Od 2005. do 2016. radila je u Centru za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH. Od 2016. je asistent na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Autor je i koautor nekoliko udžbenika historije za srednju i osnovnu školu, koautor udžbenika za predmet Kultura religija, te niza naučnih i stručnih radovai publikacija iz historije, nastave historije, kulture sjećanja, obrazovnih politika itd.
(FENA)