Romski
U protekla dva dana u BiH se odvijala prava diplomatska ofanziva visokih zvaničnika SAD-a i Evropske unije, sa ključnim ciljem izmjene Izbornog zakon BiH.
U konačnici, te izmjene trebale bi osigurati uklanjanje diskriminacije nacionalnih manjina, takozvnih „Ostalih“ iz Ustava BiH i Izbornog zakona.
Drugim riječima, njima bi se omogućilo da se kandiduju i budu birani u Predsjedništvo BiH, kao i u Dom naroda Parlamenta BiH i FBiH, što im sada nije dozovljeno.
Ujedno se nastoji riješiti zahtjev hrvatskih stranaka da im se osigura takozvano „legitimno predstavljanje“, odnosno da se spriječi da jedan, brojniji narod, bira predstavnike drugom narodu.
Tim povodom u BiH su boravili zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a u Kancelariji za Evropu i Evroaziju Matthew Palmer i direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst.
Oni su se u nedjelju sastali sa predsjednicima SDA i HDZ Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem, a potom su održali radni ručak sa liderima opozicionih stranaka iz oba entiteta.
U ponedjeljak su najprije razgovarali sa članovima Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona, a potom sa svim članovima Predsjedništva BiH.
Konkretna rješenja još nisu predstavljena, niti su strani gosti nametali bilo kakve dokumente domaćim liderima. Jednostavno, njihova misija nije nuditi bilo kakve konkretne prijedloge, već izvršiti pritisak na domaće zvaničnike da konačno riješe ovaj problem koji BiH svrstava u red rijetkih zemalja na svijetu u kojima svi građani nemaju ista prava.
Konačno rješenje, ako do njega dođe, sasvim sigurno će imati pozitivne efekte na predstavljanje Roma kao najbrojnije nacionalne manjine u BiH. To se vidi i po prijedlogu SDA, koji je Izetbegović uputio svim parlamentarnim strankama u BiH.
Prema tom prijedlogu, predviđa se uvođenje novog kluba u Dom naroda Parlamenta BiH, i to kluba Ostalih, pored već postojećih klubova Srba, Bošnjaka i Hrvata.
Klub Ostalih brojao bi tri člana, i u njemu bi se nalazili predstavnici nacionalnih manjina.
Time bi se otvorila mogućnost da i predstavnik Roma, kao najbrojnije manjine, uđe u najveće zakonodavno tijelo BiH, što bi bilo od enormne važnosti za romsku populaciju.
Romi i druge nacionalne manjine na državnom nivou su djelovali uglavnom kroz Vijeće nacionalnih manjina, koje je tek savjetodavno tijelo.
S druge strane, Dom naroda ima iste nadležnosti i jednaku snagu kao i Predstavnički dom, odnosno u njemu se donose svi zakoni i drugi ključni propisi.
Ulaskom u to tijelo, Romi, i druge nacionalne manjine, konačno bi postali vidljiv politički faktor, dobili bi stvarna i suštinska prava i mogućnost borbe za svoje interese.
Na kraju, ovim prijedlogom Romi bi dobili i mogućnost da budu birani za člana Predsjedništva BiH, ali bi ona bila tek hipotetička.
Naime, jedna od mogućnosti je da se članovi Predsjedništva BiH, umjesto direktno na izborima, biraju indirektno u Parlamentu BiH.
Naravno, šanse da će neko od Roma dobiti podršku većine zastupnika i biti izabran na tu dužnost su malo vjerovatne, jer će vladajuće strukture čuvati te pozicije za svoje stranačke i nacionalne lidere.
No, izbor Roma u Dom naroda, naravno pod uslovom da on bude pravi, suštinski predstvnik ovog naroda i borac za njegova prava, bila bi velika prekretnica za ovu nacionalnu manjinu.
(Portal Udar)
