Romski
Medijsku situaciju Roma možda najbolje sažimlje ocjena jedne istraživačice odnosa medija prema Romima koja kaže da je diskriminacija Romske nacionalne manjine u medijima postala tako uobičajena da je gotovvo nemoguće običnom greađaninu i shvatiti da se radi o – diskriminaciji ! A ta situacija posebno i još više pogađa žene Romkinje koje su izložene višestrukoj diskriminaciji i unutar društva i unutar svoje zajednice i kao pripadnice ugrožene etničke skupine i kao žene, a njihovi problemi ostaju u velikoj mjeri “ nevidljivi” široj javnosti. Zato je uloga medija u osvješćivanju tih problema od krucijalne važnosti. Okrugli stol “ Romkinje u medijima “ pokazao je složenu i duboku problematiku ove teme ali najnovija istraživanja koju je provela Agencija za elektroničke medije o dominatnim narativima u medijskom prikazivanju romske zajednice pokazuje ohrabrujuće rezultate. Naime, iako je i dalje medijska slika o romskoj zajednici puna stereotipa i predrasuda evidentna je i sve veća orijentacija prema medijskom pristupu koji Rome ali još više Romkinje, pokazuju u pozitivnijem svjetlu pri čemu se ističe da je upravo jačanje odgovornosti medija i put u razvoj kulture tolerancije kao važnog preduvjeta ostvarivanja manjinskih prava. Više u tekstu Instituta Stine.
Nema sumnje da je jedna od najneuralgičnijih točaka manjinske politike u Hrvatskoj upravo odnos medija prema tretiranju problematike nacionalnih manjina u hrvatskom društvu . A taj se problem još dodatno intezivira i zaoštrava kada se fokusira na Rome koji su zasigurno i najranjivija i najugroženija nacionalna manjina, pa onda još i na Romkinje koje predstavljaju možda i centralni primjer izrazite i višestruke diskriminacije, jer su često pogođene i kao pripadnice određene nacionalne manjine, a onda još dodatno kao žene i u društvu i unutar svoje nacionalne zajednice. Stoga tema “Romkinje i mediji – Predstavljanje Romkinja u javnom prostoru koju su kao okrugli stol povodom međunarodnog dana žena organizirali Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, a u suradnji s Agencijom za elektroničke medije (AEM) i Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, nije bio tek prigodničarsko obilježavanje ni ovog značajnog datuma ni kurtoaznog i povremenog dovođenja pred svjetla javnosti sigurno jedne od najranjivijih skupina hrvatskog društva (što je na svoj način pokazala i nedavna tragedija romske djece u naselju Kuršanec kod Čakovca) već jedna od niza nužno potrebitih mjera i društvenih akcija kako bi napredovao odnos prema romskoj nacionalnoj manjine i mijenjao njihov položaj u društvu.
Medijska odgovornost
Okrugli stol o Romkinjama u javnom medijskom prostoru imao je za cilj osmisliti i osvijestiti daljnji rad na poboljšanju položaja Romkinja u medijima, kako kroz povećanje njihove vidljivosti i promjenu dominantnih negativnih narativa, ali isto tako i kroz različite edukacijske projekte poticanje novinarskog angažmana samih Romkinja. Jer kao što je istakla predstavnica glavnog organizatora, predsjednica Kali Sare Suzana Krčmar, nemjerljiva je važnost uloge medija u mijenjanju društvene svijesti kao i važnost isticanja više pozitivnih prikaza Romkinja i Roma u medijima, a tome trebaju doprinijeti i predstavnici medija ali i sami Romi.
Okrugli stol ujedno je trebao poslužiti i kao poseban doprinos za održavanje Međunarodnu konferenciju Romkinja koja se za kraj ove godine planira u Zagrebu kao bi se upravo iz različitih aspekata dodatno osvijetlio i osvijestio društveni položaj Romkinja.
A puno je podataka i indikatora koji alarmantno upozoravaju i na medijsku odgovornost i odnos prema ovoj osjetljivoj. pa i bolnoj društvenoj temi .
Za Rome, isključivošću, netolerancijom i diskriminacijom najpogođeniju nacionalnu manjinu, nema nažalost sustavnih analitičkih materijala koji bi pratili tu njihovu situaciju i doprinosili osvješćivanju javnosti o tim problemima. Ali dovoljno je navesti samo par podataka da se shvate razmjeri njihove situacije i izloženosti širem društvenom nasilju koje ublažavamo terminom društvene marginalizacije ( iako je stanje puno gore ). Stanje diskriminacije romske populacije, jedan od najizraženijih problema koji prati romsku populaciju, možda najbolje ilustrira podatak da je njih 30 do 50 posto (ovisno i izvorima i tipu istraživanja) iskusilo neki oblik diskriminacije (najčešće pri traženju posla). Istraživanjem Europske agencije za temeljna prava prije nekoliko godina se pokazalo da su hrvatski Romi treći po ugroženosti u EU, odnosno da veći stupanj diskriminacije od hrvatskih osjećaju samo Romi u Portugalu i Grčkoj. A široke predrasude prema romskoj popluaciji pokazuju redovita istraživanja npr. Ureda pučke pravobraniteljice prema kojima skoro polovina stanovništva jednostavno misli kako Romi ne žele raditi već živjeti od socijalne pomoći, a otprilike svaka četvrta osoba misli da bi činjenica da je u uslužnoj djelatnosti zaposlen Rom, odbila mnoge klijente.
Pionirski posao
Medijsku situaciju Roma možda najbolje sažimlje ocjena jedne istraživačice odnosa medija prema Romima koja kaže da je diskriminacija Romske nacionalne manjine u medijima postala tako uobičajena da da je gotovvo nemoguće običnom građaninu i shvatiti da se radi o – diskriminaciji !
Sociologinja i voditeljica okruglog stola Suzana Kunac naglasila je da se ovo otvaranje teme Romkinja i medija može smatrati gotovo pionirskim radom jer je jako malo o tome objavljenih znanstvenih analiza i tekstova. Podsjetila je da ove godine obilježavamo tridesetu obljetnicu donošenja Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje gdje se tama “Žene i mediji” prvi put spominje. Naime, nakon što su Ujedinjeni narodi otvorili ovu temu, 1995. prvi put je proveden globalni monitoring medija prema kojemu je zastupljenost žena u informativnim medijima na svjetskoj razini tada iznosila samo 16 posto. Danas se ta brojka kreće oko 25 posto. A prema analizi koju je provela Agencija za elektroničke medije 2021. zastupljenost žena u informativnim programima na trima nacionalnim televizijama u Hrvatskoj (HTV1, RTL i Nova TV) iznosila je 36 posto, a ta je zastupljenost znatno manja u područjima kao što su sport, politika i gospodarstvo, a prisutnija u temama znanosti, zdravlja, obrazovanja i socijalne skrbi.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u svom izlaganju o tretiranju Romkinja u medijima posebno je naglasila njihovu izloženost višestrukoj diskriminaciji i izostanak aktivnijeg odnosa prema zaštiti vlastitih prava.
„Uvijek naglašavam da moramo promatrati romsku zajednicu s posebnim naglaskom na Romkinje u toj zajednici jer su u puno težem položaju u odnosu na druge građanke i zbog velikog faktora socijalne isključenosti, niskog stupnja obrazovanja, velikog patrijahalnog pritisaka kojem su izložene u vlastitim zajednicama, preranim brakovima i majčinstvima, nemogućnosti zapošljavanja i tako još izraženijoj ovisnosti o muškim članovima obitelji te posebno i neinformiranosti i needuciranosti o ostvarivanju svojih prava. U 13 godina moje pravobraniteljske funkcije, tako reći, na prste jedne ruke bi se mogli izbrojiti slučajeve kada su nam se Romkinje obratile zbog zaštite svojih prava koja su bila grubo narušena, npr. čak i silovanjem od strane liječnika“, kaže Ljubičić, ocjenjujući da unatoč teškim povredama svojih prava Romkinje rijetko prepoznaju značaj i mogućnosti pravobraniteljske institucije, da imaju povjerenja u nju i da joj se obraćaju dodajući kako i udruge civilnog društva imaju velikih problema da dobiju svjedočenja žena žrtava.
Nedovoljan zakonski okvir
Ocjenjujući u tom kontekstu ulogu medija Pravobraniteljica ističe da je to važna domena jer mediji potencijalno mijenjaju društvenu svijest, ali to je izuzetno težak i spor proces. Ako bi ocjenjivali pomake u zadnjih 25 godina od 2000. kada je uspostavljeno ustavno načelo ravnopravnosti spolova , koliko smo se pomaknuli u mijenjanju društvene svijesti vezano za predrasude stereotipe, isključivost i diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, može se reći da idemo naprijed ali malim, sitnim, ‘mravljim’ koracima. I zbog toga je uloga medija uz obrazovni sustav od presudne važnosti, posebno ako gledamo kako uključivati pojedine ranjive socijalne skupine kao što je romska zajednica, a još više i onaj njen „nevidljivi“ dio, žene Romkinje. Zato je potrebno i nužno otvarati medijski prostor mladim Romkinjama, uspješnim Romkinjama, koje se obrazuju i koje ulaze u različite pore djelovanja u društveno-političkom i gospodarskom životu“, kaže Ljubičić.
Pravobraniteljica je istakla postojanje širokog zakonskog okvira kojim se nastoji promicati i štiti ravnopravnost spolova među kojima su i medijski zakoni kao što je Zakon o medijima ili Zakon o elektroničkim medijima, pa zatim posebni medijski dokumenti kao Kodeks časti hrvatskih novinara ili Medijski kodeks kojima se, između ostaloga, štiti i promiče ravnopravnost spolova ali čije se odredbe u praksi nedovoljno uvažavaju. Posebno je i kao nadopunu mnogim medijskim propisima istakla i značaj medijske edukacije kao što je npr. Medijski Kodeks – vodič za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu koji je Ured pravobraniteljice napravio u suradnji s medijskim kućama, o tome kako adekvatno izvještavati kada se radi o nasilju nad ženama, kako bi se povećala profesionalnost, a izbjegao senzacionalizam i dodatna viktimizacija žrtava.
„I kada govorimo o predrasudama i stereotipima u odnosu na žensku populaciju moramo znati da su i muškarci i žene podložene stereotipima pa tako i sutkinje kaznenog ili prekršajnog suda donose rodno neosjetljive odluke na štetu žena, a npr. imamo urednice i novinarke koje su povrijedile kodeks časti medijskog izvještavanja kada su u pitanju žene ili Romkinje“, rekla je Višnja Ljubičić te istakla kako je značajno kada se upozoravaju HND ili AEM da postoje kršenja medijskih propisa, uputa, kodeksa i samih zakona i da treba ostvariti jedno sinergijsko djelovanje .
Ocjenjujući na kraju da je ipak u zadnjih 25 godina država puno uložila i financijski i programski u sinergijsko djelovanje mnogih institucija da se poboljša položaj romske zajednice s naglaskom na žene Romkinje, Pravobraniteljica je istakla potrebu da se jača društvena svijest o problemima romske zajednice i razvija društvena podrška njenim članovima pa i kroz medijsko promoviranje primjera dobre i uspješne prakse.
Na probleme unutar medija, uređivačke politike i profesionalne standarde, ukazala je u svom izlaganju i Anita Malenica, članica Vijeća za elektroničke medije (VEM). Ona je ukratko ocrtala napore Vijeća da kroz svoje programe i projekte radi na razvoju rodne ravnopravnosti u medijima pa je tako važnim je istaknula potpisivanje Deklaracije Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA) iz 2014. godine o poticanju muško-ženske ravnopravnosti i borbe protiv rodnih stereotipa. Na osnovu toga Vijeće je 2018. pokrenulo vlastitu radnu skupinu i projekt „Žene i mediji“ u koju je uključeno 20-ak partnera među kojima i romske institucije koje rade na medijskoj promociji i Roma, a posebno Romkinja kao što su “KALI SARA” i njihova razgranata i europski nagrađivana medijska platforma Phralipen, radi na brojnim projektima, među njima i na portalu „Žene i mediji“. Neki od projekata također uključuju analize medijskih sadržaja, pa su tako neke analize provedene na trima nacionalnim televizijama pokazale su žene u informativnim programima kao izvori zastupljene tek s 36 posto.
Nužna edukacija
A Što se tiče povećanja medijske vidljivosti Romkinja, osim objavljivanja romskih sadržaja na portalu Žene i mediji, ti se ciljevi također ostvaruju i preko Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te preko programa Poticanja novinarske izvrsnosti gdje se od 530 projekata realiziranih u proteklih pet godina, 115 odnosilo na žene, njihova prava i položaj u društvu. 17 ih se odnosilo na Rome, od čega se osam bavilo ženama i ženskim pravima u romskoj zajednici. Velik dio novinarskih projekata posvećenih Romkinjama objavljen je upravo na Phralipenu.
No kao ključne probleme unutar medija i medijskih kuća, Malenica je istakla i određene probleme uređivačke politike i profesionalne standarde.
Ona je rekla da Vijeće za elektroničke medije može jednim djelom utjecati na sadržaj medija, ali ne može biti cenzor. Može regulirati ali ne može cenzurirati. Podizanje kvalitete i etike novinarskih sadržaja je stvar profesionalnih normi i standarda i o tome treba govoriti pri čemu su važne i nužne različite edukacije. Po Malenici nije toliko problem novinara koliko je problem urednika koji opremaju tekstove, jer su naslovi glavni izvor manipulacije.
„Na njih klikate tekst i to je osnovni problem. Ali ni to nije samo problem urednika već i vlasnika medija, jer urednici zapravo izvršavaju naloge svojih vlasnika, a njima je profit iznad svega. Svima nama treba edukaciju i mi smo objektivno gledajući vrlo zapušteni u mnogim segmentima u društvu, pa nam možda u Hrvatskoj više od političara trebaju prosvjetitelji“, kaže Malenica te podsjeća kako se AEM pridržava preporuka i dobrih europskih praksi te pokušava djelovati na jačanju ravnopravne zastupljenosti žena i muškaraca u medijima.
A portal „Žene i mediji“ osmišljen je između ostaloga da svatko tko ga posjeti može naći niz ključnih informacija kako se medijski štite ženska prava i kako razvijati projekte za veću vidljivost ženskog svijeta u medijima.
Savez Roma Kali sara od 2021. sudjeluje u projektu tako da se na portalu „Žene i mediji„ objavljuju članci koji tematiziraju položaj Romkinja u društvu, institucije i pojedince iz romske zajednice, što je omogućilo da se baci svjetlo na mlade Romkinje za koje javnost ne zna da rade, da stvaraju. Portal je otvorio jednu važnu platformu kroz koje su one postale vidljive. A sam projekt poticanja novinarske izvrsnosti dodatna je i posebna šansa za Rome i Romkinje koji žele pisati i koje su u stanju progovoriti o svojim problemima .
Značajno izlaganje na okruglom stoli imala je nova članica Vijeća za elektroničke medije i također bivša novinarka Jasna Vaniček Fila, koja je predstavila prve rezultate istraživanja Agencije za elektroničke medije na temu “Prikaz Romkinja i Roma u medijima – Dominantni narativi o romskoj zajednici u medijskom izvještavanju”. Istraživanje se provodilo čitavu 2024. na uzorku od 32 elektronske publikacije na kojima je obrađeno skoro 100 tekstova.
Prema rezultatima, u tekstovima koji izvještavaju o Romkinjama i Romima najviše je pozitivnog sentimenta, 47 posto, negativnog je 27, a neutralnog 26 posto. Povod za izvještavanje najčešće je incidentan (26 posto), iza čega slijedi prigodan povod (14 posto), diskriminacija (13 posto), dok su uspjesi pojedinaca uspjesi pojedinaca najmanje zastupljeni, tek 10 posto.
Poticati pozitivne primjere
Rezultati koji se posebno tiču medijskog izvještavanja o Romkinjama pokazuju da je prisutniji pozitivan odnos te se kod Romkinja u odnosu na Rome češće ističe njihova integracija u društvo i češće se kroz primjere uspješnih Romkinja razbijaju negativni stereotipi.
Iako je i ovo istraživanje pokazalo i dalje izraženu prisutnost stereotipa i predrasuda evidentna je i sve veća orijentacija prema medijskom pristupu koji Rome, ali još više Romkinje, pokazuju u pozitivnijem svjetlu gdje oni svojim pozicijama i radom mogu doprinositi svom boljem položaju te funkcioniranju društva. Ohrabruje i činjenica koju su također pokazali rezultati istraživanja da se postupno smanjuje etničko stigmatiziranje romske populacije posebno izraženo kroz naslove priloga.
Komentirajući rezultate ovog AEMovog istraživanja, Jasna Vaniček-Fila je istakla da je cilj bio vidjeti kakav je narativ kada mediji pišu o Romkinjama.
„Pa iako se tek 25 posto analiziranih članaka bavi Romkinjama, komparativno, kada bi gledali cijelu romsku zajednicu, što se tiče Romkinja odnos je pozitivniji odnosno puno je više tema o Romkinjama u kojima se ističu npr. pozitivne primjeri njihova rada, zanimanja i čime se bave, dakle jedne pozitivne društvene integracije. No, i medije i udruge koji rade s Romima trebalo bi dodatno poticati na nalaženje tih pozitivnih primjera i njihovu javnu prezentaciju. Ono što je još zanimljivo pokazala naša analiza jeste činjenica da se u prvi plan, npr. u naslovu, ne ističe ta etnička, odnosno nacionalna komponenta o Romkinjama i Romima iako se još uvijek uglavnom izvještava incidentno ili prigodno, kada se nešto obilježava ili kada se dogodio neki incident. Napredujemo prema tekstovima koji Rome stavljaju u kontekst uspješnih ljudi, koji se dokazuju. Generalno, gledajući kada govorimo o Romkinjama u medijima, imamo pozitivne pomake“, objašnjava Fila. Na pitanje o tome kako su mediji pratili i tretirali tragediju u Čakovcu, gdje je u požaru u naselju Kuršanec stradalo troje romske djece, ocijenila da je odnos medija prema tom slučaju bio vrlo profesionalan.
